| Trichomycosis |
Trihomikoza, oboljenje dlaka izazvano gljivicama. |
|
| Trichophytia |
Trihofitija, gljivično-mikotično oboljenje dlake glave i brade, gole kože i nokata prouzrokovano gljivicama roda Trychophyton. Manifestuje se u vidu površinske i duboke trihofitije. U površinske t. (gljivice humanog tipa) dlake glave dlaka je krta, izlomljena, nakostriješena u raznim pravcima i zatrpana peruti. Između oboljelih dlaka ima i zdravih koje strče. U dubokoj t. (gljivice animalnog porijekla) lezije su gnojne. Javlja se u obliku gnojnog difuznog folikulitisa (sycosis parasitaria trychophytica) i ograničenog folikulitisa (kerion Celsi). |
|
| Trichophyton |
Trihofiton, parazit biljnog porijekla (gljiva) koji prouzrokuje trihofitiju; postoje dva tipa: (1) humani, koji prouzrokuje površinske suhe promjene (površinska trihofitija) i (2) animalni, koji prouzrokuje duboke,gnojne promjene (duboka trihofitija). U odnosu na dlaku t. se može lokalizovati: (1) u dlaci (endothrix) i (2) oko dlake (ectothrix). |
|
| Trichorrhexis |
Trihoreksija, lomljivost dlaka; t. nodosa, rijetko oboljenje dlaka pri kome dolazi do stvaranja bjeličastih zadebljenja u vidu čvorića na stabljici dlake; tu se dlaka često lomi, što dovodi do njenog skraćivanja. Uzrok oboljenja je nepoznat. |
|
| Trichoschisis |
Uzdužno cijepanje dlaka usljed hroničnog traumatiziranja (pranja, četkanja, odbojavanja). |
|
| Trichosis |
Trihoza, (1) anomalije i oboljenja dlaka; (2) postojanje dlaka na mjestima na kojima ove pod normalnim okolnostima ne postoje. |
|
| Trichosporia |
Trihosporija, oboljenje dlaka na čijoj se stabljici javljaju tvrdi bjeličasti ili mrki čvorići koji se sastoje od mase spora trihosporona. |
|
| Trichosporon |
Trihosporon, gljivica koja prouzrokuje trihosporiju, v. trichosporia. |
|
| Trichotillomania |
Trihotilomanija, neurotičko čupkanje dlaka u jednom određenom predjelu, u kome je dlaka obično prelomljena neposredno iznad kože. |
|
| Trichuris trichiura |
Vrsta nematoda koja živi u debelom crijevu ljudi. Dug 4-5 cm; prednji dio je jako istanjen i zavučen u sluznicu crijeva, dok zadnji zadebljani strši na površini. Može da izazove proliv, povećanje i nervne poremećaje, ali obično prolazi nezapažen. Sin. Trichocephalus dispar. |
|
| Tricuspidalis |
Trikuspidalni, trikuspidni, trolisni, koji ima tri lista, npr. valvula t., trolisni zalisak srca. |
|
| Trifokalno staklo |
V. stakla |
|
| Trigeminia |
Trigeminija, vrsta aritmije u koje se ekstrasistola javlja u pravilnim razmacima, i to poslije dvije normalne srčane kontrakcije. |
|
| Trigeminus |
V. nervus t |
|
| Trigonum ili trougao |
(anat.) oblast u obliku trougla; t. anale, v. regio analis; t. femorale (Scarpae), trougao koji omeđuje lig. inguinale, m. sartorius i m. adductor longus; t. linguale anterius, Pirogovljev trougao, trougao u vratu iznad podjezične kosti koji je ograničen dole središnom tetivom dvotrbušnog mišića, gore podjezičnim nervom, a naprijed zadnjom ivicom vilično-podjezičnog mišića. U hirurgiji se kroz taj trougao pristupa jezičnoj arteriji kada je treba podvezati; t. vesicae Lieutaudi, bešični trougao, na dnu mokraćne bešike, gdje je sluznica glatka i na čijim se zadnjim uglovima otvaraju ureteri, a na prednjem uglu polazi mokraćna cijev. |
|
