| para |
(grè. para) grèki prijedlog, javlja se u mnogim složenicama i oznaèava: promašaj, pogrešku, zabludu; prekoraèenje ili premašaj,protivljenje ili suprotnu težnju; pored i, konaèno, neku promjenu ilipreobražaj; pred samoglasnicima = par |
|
| parabaza |
(grè. parabasis) 1.odstupanje;2. prekoraèenje, prekršaj; 3. skakanje s jednog predmeta na drugi; 4. ustarogrèkoj komediji: dio umetnut u sredinu djela (a s prikazivanim djelom nijeimao nikakve veze), u kojemu se voða zbora, u ime pisca djela, obraæao gled |
|
| parablepsa |
(grè. parablepsis,gledanje pored)med. priviðanje, varka vida |
|
| parabola |
(grè. parabolestavljanje usporedo,usporeðenje) poet. pouèna prièa uusporedbama, tj. prièa u kojoj sve što se prièa treba uzimati u prenesenom znaèenju, npr. Kristove prièe o sijaèu i sjemenu, o razmetnom sinu, ovinogradarima i dr.; geom. krivulja drugogst |
|
| parabolièan |
(grè. parabolos) iskazan u obliku pouène prièe u usporedbama; geom. koji ima oblik parabole; paraboliènozrcalo opt. izdubljeno zrcalo kojeima površinu paraboloida; upotrebljavase u reflektorima |
|
| parabolizirati |
(grè. parabole)govoriti u usporedbama, uprenesenom smislu |
|
| parabolni |
V. v parabolièan |
|
| paraboloid |
(grè. parabole,eidos oblik) geom. tijelo koje nastaje okretanjem parabole oko svoje osi |
|
| parabolom |
(grè. parabolossmion, opasan) kat. sveæenici koji su se posvetili njezi bolesnika |
|
| Paracelzus |
njemaèki lijeènik ifilozof (14931541),utemeljitelj nove medicine na iskustvima puèkog lijeèenja i kemije, tzv.iatrokemije |
|
| paracenteza |
(grè. parakenteoprobodempokraj, probodem sa strane) kir. ubadanje u šupljinu tijela, osobito u trbuh ili prsa, radivaðenja tekuæine koja je u njoj |
|
| paracentezirati |
(grè. parakenteo probodem pokraj, probodem sa strane) med. ubosti, ubadati; usp. paracenteza |
|
| paracentrièan |
(grè. para, lat.centrum središte)koji leži nejednako oko središta; koji se kreæe oko središta |
|
| paracijeza |
(grè. para, kyesis trudnoæa, bremenitost)med. izvanmaternièna trudnoæa |
|
| parada |
(fr. parer, parade,lat. parata, ženski rodparticipa perfekta od parare pripremiti, spremiti) sveèanost, sveèana priredba kojoj je cilj nešto pokazati ili istaknuti; voj. sveèana smotra; maè. odbijanje udarca sabljom |
|
