| secirati |
(lat. secare) rezati, razrezati, parati, otvarati (leš) |
|
| sectio aurea, sectio divina |
èit. sekcio aurea, sekcio divina (lat. sectio aurea, sectio divina zlatni presjek, božanstveni presjek) geom. podjela dužine u dva dijela, tako da se veæi dio odnosi prema manjem kao èitava dužina prema veæem dijelu |
|
| sectio caesarea |
èit. sekcio cezarea (lat.) med. carski rez (operativno otvaranje trbuha i maternice radi vaðenja ploda u sluèaju velike suženosti zdjeliènih kostiju); kajzeršnit |
|
| sedalna crkva |
(lat. sedes sjedište) stolna (ili: saborna) crkva, katedrala |
|
| sedancije |
(lat. sedantia od sedare umiriti, stišati, uminuti) mn. med. lijekovi za uminjenje (ili: utišavanje, umirenje) bolova |
|
| sedativan |
(lat. sedativus ublažavajuæi, koji ublažava) ublažavajuæi, umirujuæi, koji ublažava bol; sedativna sol sol za ublažavanje bolova, borna kiselina |
|
| sedativi |
(lat. sedativa) mn. med. v. sedancije |
|
| šeddah |
(engl. ched jednokatna tvornièka zgrada, njem. Dach krov) arhit. pilast krov, krov koji se sastoji od niza paralelnih i nejednako kosih, zupcima pile sliènih krovova s prozorima (radi što boljeg osvjetljavanja tvornièkih prostorija) |
|
| sedec |
(lat. sedecimus šesnaesti) oblik (ili: format) šesnaestine (arka, knjige) |
|
| sedef |
(ar.) v. perlmuter |
|
| sedentaran |
(lat. sedentarius) stalan, stalno nastanjen; koji mnogo sjedi, naviknut na dugo sjedenje; sedentaran život (lat. vita sedentaria) život koji se veæinom provodi u sjedenju. |
|
| sedes |
(lat.) sjedalo; stolac; stan, boravište; med. stolica, èišæenje; per sedes (lat.) putem stolice, putem èišæenja |
|
| Sedes Apostolica |
èit. Sedes Apostolika (lat.) Apostolska Stolica (Sveta Stolica) |
|
| sedilja |
(fr. cédille) pravopisni znak ispod francuskog slova s (c), koji kazuje da se c ispred a, o, u ne èita kao k, nego kao "s" |
|
| sediment |
(lat. sedimentum) talog (neke tekuæine); tvar izdvojena iz vode; naslaga, sloj |
|
