| mizopsihija |
(grè. miseo, psycheduša) zasiæenost životom, mržnja prema životu |
|
| MJERILO |
V. v MJERILO |
|
| MJERILO |
bitni element geografske karte koji pokazuje odnos dužina na zemljovidu prema odgovarajućim dužinama u prirodi. Osnovna je podjela mjerila na brojčano (odnos dužina izražen brojem) i dužinskoili linearno mjerilo (odnos dužina prikazan grafički). Razlikujemo krupna i sitna mjerila. Mjerilo je krupnije ako je odnos dužina manji i obrnuto. |
|
| MJESEC |
Zemljin prirodni satelit, najbliže nebesko tijelo (srednja udaljenost od Zemlje iznosi 384 000 km). Površina mu je 37,9 milijuna km2, nema atmosferu pa mu je površina izložena kozmičkom zračenju, Sunčevu vjetru i upadnim meteoritima. Mjesec se vidi različito obasjan Sunčevim zrakama zbog čega pokazuje četiri mijene (faze): mlađak, prva četvrt, uštap (pun Mjesec) i posljednja četvrt. Za isto vrijeme (mjesec dana, četiri tjedna) obiđe oko Zemlje i okrene se oko svoje osi. Prvi ljudi stupili su na Mjesečevu površinu 20. srpnja 1969. |
|
| MJESNO (LOKALNO) VRIJEME |
vrijeme koje neko mjesto ima s obzirom na položaj Sunca. Sva mjesta na istom podnevniku imaju isto mjesno vrijeme. Podne je po mjesnom vremenu kad je Sunce u kulminaciji na podnevniku dotičnog mjesta. |
|
| MJEŠOVITA ŠUMA |
biljna zajednica koja se sastoji od više vrsta drveća. Razvijena je u prijelaznim područjima između bjelogoričnih i crnogoričnih šuma. |
|
| MJEŠOVITI BRAK |
premacrkvenom pravu brak između katolika i pripadnika neke druge vjeroispovijesti.Katolička crkva smatra razliku uvjeroispovijesti preprekom za sklapanjebraka pa u takvom slučaju dopušta brak samo u izuzetnim uslovima. U antropološkom smislu govorimo o M. |
|
| MLADE NABRANE PLANINE |
planine izdignute u bližoj Zemljinoj prošlosti. Najčešće su velikih visina, oštrih oblika i povezane u nizove (planinske lance). |
|
| MLAKA |
V. v LOKVA |
|
| mm |
kratica za milimetar |
|
| Mn |
kem. kratica za mangan |
|
| mnema |
(grè. mneme pamæenje) psih. opæi naziv svih sposobnosti organizma za primanje i zadržavanje vanjskih dojmova, nadražaja; te sesposobnosti sastoje u tome da nadražaji izazivajuu živim biæima trajne promjene(engrami), koje meðusobno stoje uodreðenoj sreðeno |
|
| mnemoneutika |
(grè. mnemoneutos štosepamti, èega se èovjek može sjetiti, što se može pamtiti) v. mnemonika |
|
| mnemonièar |
(grè. mnemonikospamtljiv)pamtljivac, onaj koji dobro pamti, vještak u pamæenju |
|
| mnemonièki |
(grè. mnemonikos) uvezi s vještinom pamæenja, putem pamæenja |
|
