Unesi riječ

Domaći

radi (a) (njem. Rad kotaè)kotaèiæ za rezanje tijesta  
radicirati (lat. radicari) ukorijeniti, uhvatiti korijen; svesti, vratiti na osnovu, poèetak ili podrijetlo; osnovati, zasnovati, postaviti na èvrste i sigurneosnove; mat. izvaditi korijen nekog broja,korjenovati  
radiestezija (lat. radium, grè.aisthanomaiosjeæam) noviji naziv za sposobnost da se, pomoæu tzv. vilinskih rašalja i sliènihmehanièkih naprava, otkrivaju podzemne vode, izvori, rude i si.  
radiestezist onaj koji se baviradiestezijom  
radij (lat. radium, radiuszrak, radiare zraèiti) kem. element koji su otkrili supruzi P. i M. Curie (1898.) u uranovoj rudaèi, atomska težina 225,97, redni broj 88, znak Ra,radioaktivan; javlja se kao raspadni proizvod urana u svima uranovim mineralima  
radijacija (lat. radiatio) fiz. zraèenje  
RADIJACIJA V. v ZRAČENJE  
radijalan (lat. radialis)zrakast; koji se odnosi naradijus, koji ide u smjeru polumjera  
radijan (lat. radius polumjer)mat. luk kruga èija je dužinajednaka s polumjerom; središnji kut krugakoji leži pod takvim lukom  
radijant (lat. radiare zraèiti,radians koji zraèi) astr.toèka na nebeskom svodu iz koje prividno izviru meteori i meteorske pojave  
radijaran (lat. radiare zraèiti) koji zraèi  
radijator (lat. radiator) 1.grijaè, šuplje tijelo od lijevanog željeza ili èeliènog lima kroz koje prolazi vrela voda ilipararadi zagrijavanja; 2. pribor sastavljen od tankih cjevèica kroz koje prolazi voda za rashlaðivanje motora, hladnjak  
radijeva emanacija (lat. radium, emanatio istjecanje) kem. fiz. radioaktivan plin koji se stalno razvija iz radijevihpreparata i koji se pretvara u kakavèvrst radioelement  
radijus (lat. radius) zraka(sunèeva ili svjetlosna); mat. polumjer  
radijusvektor (lat. radius vector)mat. dužina koja spaja središte elipse, parabole ili hiperbole s bilo kojom njihovom toèkom  

1 2 3 4