| paraspadijaza |
(grè. paraspao)med. v. paraspadija |
|
| parastati |
(grè. parastates)mn. arhit. sporedni stupovi, podupiraèi |
|
| parastatièan |
(grè. parastatikos)koji pomaže;pomoæni; koji samo prividno pomaže |
|
| parastih |
(grè. parastichos)poet. v. akrostih |
|
| parastos |
(grè. parastasisstajanje uz nekoga) u pravoslavnoj crkvi: služba za pokoj duše umrlog, panihida; kod katolika: rekvijem |
|
| parasuz |
(tur. para novac,syz bez) koji nema novaca, siromah |
|
| parataksa |
(grè. parataxis metanje pokraj,stavljanje pokraj, metanje prema,stavljanje prema) gram. usporednost;ret. književna figura kojom se iskazuje neka usporedba, npr.: Èovjek snuje, a Bog odreðuje; koordinacija |
|
| parataktièki |
(grè. parataxismetanje pored,stavljanje pokraj, metanje prema, stavljanje prema) gram. usporedan |
|
| paratan |
(lat. parare,paratus) spreman, gotov,pripremljen |
|
| parateizam |
(grè. para, theos bog) izraz kojim nekiistraživaèi religija oznaèavaju budizam, buduæi da on i nije religija u pravom smislu, nego neka vrsta životnefilozofije koja Hindusima zamjenjuje religiju; usp. pankosmizam |
|
| parateza |
(grè. parathesis)pridodavanje, dodavanje,dometanje; usporeðivanje, prispodobljavanje;suprotnost, opreka |
|
| paratifus |
(grè. para, tyfos) med. zarazna bolesttrbuha, slièna tifusu, samo znatno manjeopasna od njega |
|
| paratimija |
(grè. para, thymosduša, srce) med.neraspoloženje, bolesna sjeta |
|
| paratiroidne žlijezde |
èetirimale žlijezdes unutrašnjim izluèivanjem koje su smještene iza žlijezde štitnjaèe; reguliraju metabolizam kalcija i fosfora |
|
| paratonija |
(grè. para, tonoszategnutost,napon) med. bolesno napinjanje, bolesna napetost |
|
