... Rječnik | met | (engl. MetropolitanRailway) 2.... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

met (engl. MetropolitanRailway) 2. londonska gradska željeznica, londonska podzemna željeznica  
met (fr. meute, lat.movita) 1. lov. èopor od 50 do 60 pasa hajkaèa  
meta (lat. meta) 1. cilj, granica, kraj za kojim se teži; stožast stup na kraju niskog zida u trkalištu  
meta (tal. meta, fr.moitié, lat. medietas) 2. polovina; a meta (tal. a meta) trg. popola, na jednak dobitak i gubitak  
meta (grè. meta) 3. prijedlog koji se pojavljuje u mnogim složenicama i oznaèava, uglavnom, promjenu mjesta, reda, stanja, prirode; dalje: sudjelovanje, zajednièku radnju; teženje, traženje; katkad ima znaèenje; za, iza, poslije, po; odgovara latinskom trans  
metabaza (grè. metabainoprelazim na drugi predmet) 1. ret. figura kojom se govornik obraæa nenazoènima ili kakvommrtvom predmetu (apostrofa); 2. log. pogreška u dokazivanju koja se napravi kadse iz jednog podruèja najednom prijeðe u neko drugo  
metabola (grè. metabole promjena) v. metabolizam  
metabolièan (grè. metabole) promjenjiv, koji trpi iliproživljava odreðenu preobrazbu, koji se mijenja; biol. kem. koji pripadametabolizmu, koji je povezan s metabolizmom, koji je proizveden metabolizmom  
metabolija (grè. metabolepromjena) v. metabolizam(grè. metabole promjena)biol., kem., fiziol.zbivanje ili proces ujednom organizmu ili u pojedinojstanici kojom hranjiva graða(nutrivanmaterijal) prelazi u živutvar(konstruktivni metabolizam,anabolizam),ili kojim se pr  
metabulija (grè. metabuleo mijenjam odluku) mijenjanje volje, mijenjanje prijašnje odluke  
metacentar (grè. meta, kentron,lat. centrumsredište) u mehanici tekuæih tijela i brodogradnji: granièni položaj toèke presjeka (ilipresjecišta) izmeðu vertikale koja prolazi kroz težište plivajuæeg tijela kad je u ravnoteži i vertikale povuèene kroz napadnu toèku po  
metafaza (grè. meta, fainomaipojavljujemse, fasis pojava) fiziol. v. mitoza  
metafizièar (grè. meta, fysika)fil. poznavateljili uèitelj metafizike, filozof koji se u svom nauèavanju drži metafizièkog smjera raspravljajuæi o metafizièkim problemima  
metafizièki (grè. meta, fysika)fil. koji spada u metafiziku; koji se nalazi izvan granica iskustva, nadstvaran, natprirodan  
metafizika (grè. ta meta, tafysika ono što dolazi nakon fizike) fil. u zbirci Aristotelovih djela stajale su knjige koje su se bavile naèelima i uzrocima stvarinakon (meta) njegove fizike (ta fysika); ovo, prvobitno èisto vanjsko obilježje, upotrijebljeno je kasnije  

1 2 3 4 5 15