| ristorno |
(tal.) trg. v. ritorno |
|
| ristreto |
(tal. ristringere,ristretto) trg. kratak izvod, glavni sadržaj raèuna; najniža cijena neke robe |
|
| Risu inepto res ineptior nulla est |
èit. rizu inepto resinepcior nula est (lat.) Nema neumjesnije stvari od neumjesna smijeha |
|
| risus sardonius |
èit. rizus sardonijus(lat.)"sardonski smijeh", usiljen, gorak i kiseo smijeh; takoðer: grèevito razvlaèenje mišiæa lica (slièno smijehu) koje navodno nastaje od neke otrovne biljke u Sardiniji (Sardonia herba)od èijeg se okusa usta razvlaèe; pren. podrugl |
|
| risvegliato |
èit. risveljato(tal.) glaz. budno, živahno, veselo, sve živahnije |
|
| ritam |
(grè. rhytmos) ravnomjerno, odmjereno kretanje; glaz. i poet. pravilno, izmjenièno dizanje (arza) i spuštanje (teza) glasa, izmjenièna uporaba naglašenih i nenaglašenih (dugihi kratkih) slogova u rijeèima i reèenicamapjesnièkog stila |
|
| ritardando |
(tal.) glaz.usporavajuæi, otežuæi, popuštajuæi u brzini, sporije; ritardato |
|
| ritardato |
(tal. ritardato)glaz. v. ritardando |
|
| ritenuto |
(tal.) glaz. sazadržavanjem u taktu, usporavajuæi |
|
| riter |
(njem. Ritter) vitez, plemiæ |
|
| ritidoza |
(grè. rhytis gen. rhytidos bora, rhytidosis boranje) med. smežuranost; nestajanje oène jabuèice zbog sušenja oka |
|
| ritmièki |
(grè. rhytmikos) kojise kreæe odmjereno,ravnomjerno, po taktu; ritmièka jedinica poet. povezivanjedvaju naglašenih ili nenaglašenih (dugih i kratkih) slogova ili više naglašenih i nenaglašenih (dugih i kratkih) slogova u cjelinu; ritmièki period udruživan |
|
| ritmiènost |
(grè. rhytmos)postojanje ritma; držanje ritma; skladnost meðu dijelovima reèenice |
|
| ritmika |
(grè. rhytmos)znanost o ritmu, osobito u govoru i glazbi, tj. znanost o vremenskoj vrijednosti tonova (za razliku od metrike) |
|
| ritmomahija |
(grè. rhytmos, macheborba)igra brojevima koja se izvodi kamenèiæima na šahovskoj ploèi |
|
