| U |
kem. kratica za uran |
|
| U, u |
dvadeset i sedmo slovo hrvatske latinice |
|
| u. i. |
kratica za ut infra (lat.) kao dolje |
|
| u. s. |
kratica za ut supra (lat.) kao gore |
|
| überspannt |
èit. iberšpant (njem.) prenapet |
|
| ubi |
(lat.) pril. gdje; ubi bene, ibi patria (lat.) gdje mu je dobro, tamo mu je domovina (iz Cicerona); ubi lex, ibi poena èit. ubi leks, ibi pena (lat.) gdje je zakon, tamo je i kazna; ubi periculum, ibi lex èit. ubi perikulum, ibi leks (lat.) gdje je opasno |
|
| UBI TU GAJUS, IBI EGO GAJA |
(lat. Ubi tu Gaius, ibi ego Gala), latinska izreka koju su starorimske nevjeste izgovarale prilikom prelaženja praga muževe kuće,a u prijevodu znači »tamo gdje sl.ti gospodar, ja sam gospodarica«. Ta sentenca samo je refleks nekadašnje ravnopravnosti spol |
|
| ubikacija |
(lat. ubi gdje, tal. ubicazione položaj) 1. mjesnost, svojstvo neèega da bude na stalnom mjestu; 2. nastamba |
|
| ubikvisti |
(lat. ubique svuda) mn. biol. opæi naziv za tzv. kozmopolitske biljke i životinje koje uspijevaju i žive svuda, bez obzira na klimatske i druge uvjete |
|
| ubikvitet |
(lat. ubiquitas) sveprisutnost, javljanje, postojanje na svakom mjestu |
|
| Übung macht den Meister |
èit. ibung maht den majster (njem.) vježba stvara majstora |
|
| UČESTALOST SNOŠAJA |
prosječan vremenski razmak između dva snošaja. U tome postojevelike individualne razlike. One se javljaju i kod istog čovjeka i kod istogpara u raznim razdobljima života, odo. nakon dužeg ili kraćeg trajanja ljubavne veze ili braka. Ljudi su odavnapokušav |
|
| UDAJA |
narodni izraz za djevojčino, odn.ženino stupanje u brak.Udata žena - žena u braku. U sjeverozap. Krajevima Jugoslavije često se griješiu upotrebi termina udaja.(Za koga se ona oženila? Ona još nije ženjena.) Ženase može udati, a muškarac se ženi. |
|
| UDAVAČA |
djevojka koja je prispjela za udaju,koja se udaje. |
|
| UDOLINA |
izdužena udubina bez vodenog toka. |
|
