Hrana
Raznovrsne namirnice za život, životinjskog ili biljnog porijekla, koje se sastoje od različitih hranila, hranljivih materija, obično pripremljene na određeni način kao jela. Hranljive materije mogu se podijeliti na dvije grupe: na nosioce energije i gradivne mateirje i na zaštitne supstancije. U prvoj su grupi proteini, masti, ugljeni hidrati, soli i voda, a u drugoj vitamini. Pri ocjenjivanju hranljive vrijednosti neke namirnice za život obraća se pažnja ne samo na njenu energetsku vrijednost nego i na njen sadržaj zaštitnih materija; biljna h., hrana koja se sastoji isključivo od žita, povrća i voća; kalorijska vrijednost h., vrijednost pojedinih hranljivih materija s obzirom na količinu energije koju proizvode K.v.h. određuje se u kalorimetru na osnovu toplote koju hranljive materije stvaraju prilikom sagorjevanja. Masti i ugljeni hidrati sagorejvaju i u kalorimetru i u organizmu do istih krajnjih produkata (CO2 i H2O). 1 g masti daje 9,3 kalorije, a 1 g ugljenih hidrata 4,1 kaloriju. Bjelančevine, naprotiv, ne sagorjevaju u organizmu do svojih kranjih produkata (CO2 H2O i N), kao što se to odigrava u kalorimetru, nego oskidacija azota ide samo do ureje i mokraćne kiseline. Stoga 1 g bjelančevine daje u kalorimetru 5,7 kalorija, a u organizmu za 25% manje, tj. samo 4,1 kaloriju. Energija koja se stvara u organizmu kao posljedica sagorjevanja hranljivih materija izražava se kalorijama; svarljivost h. Lako stvarljivom hranom smatra se ona hrana koja i u većoj količini ne opterećuje osjetno organe za varenje. Teško svarljiva hrana zadržava se u želucu od 3 do 5 časova, ali i do 9 časova, a lako svarljiva hrana napušta želudac već poslije jednog do najviše 3 sata.
