Šum
(med.), zvuk koji se čuje prilikom auskultacije i liči na blago duvanje; dijastolni š., šum koji se čuje u predjelu srca za vrijeme dijastole. Najčešća lokalizacija je u predjelu srčane baze, i tada je znak insuficijencije aorte. Dijastolni šum uvijek je organski. V. roulementi; kardijalni š., v. srčani š., kardiopleuralni š., pleuralno trenje koje se čuje za vrijeme sistole srca; kardiopulmonalni š., šumovi koji se čuju u predjelu srca, a koji nemaju veze s oboljenjima srca, nego u izvjesnim promjenama u sklopu grudnog koša (skolizoza, ljevkast grudni koš itd.); pneumokardijalni š., šumovi koji se javljaju zbog pritiskivanja pojedinih dijelova pluća srcem. Čuju se za vrijeme sistole, kad se srce odvoji od pluća; presistolni š., šum koji se čuje neposredno pred sistolnim tonom ili šumom. Javlja se u mitralnoj stenozi; sistolni š., šum koji se čuje za vrijeme sistole. Može biti organski, funkcioni i neorganski. Kad se najbolje čuje na vrhu znak je mitralne insuficijencije; ako se najbolje čuje na bazi ukazuje na stenozu aorte ili plućne arterije; srčani š., šumovi koji nastaju u određenoj fazi srčane funkcije (sistola, dijastola, presistola) i koji se čuju u srčanom predjelu. Od tonova se s.š. razlikuju dužim trajanjem akustičnog fenomena. Sin. kardijalni š.; akcidentni s.š., šumovi koji se čuju na srcu a koji nisu organskog porijekla, već mogu nastatati usljed rzanih uzroka van srca (npr. u malokrvnog bolesnika, pri ubrzanom krvotoku usljed povišene temperature bolesnika itd.); anorganski (neorganski) s.š., nisu uslovljeni organskim oboljenjima. Javljaju se u toku visokih temperatura u bolesnika, a zatim pri vrlo ubrzanom pulsu, a anemiji. Ovi se šumovi čuju obično samo na organičenom predjelu srca i zavise od položaja bolesnika; funkcioni s.š., šumovi koji nastaju zbog relativne insuficijencije mitralnog ili trikupsidnog ušća, ili zbog proširenja fibroznog prstena na kojem se pripajaju zalisci. Posljedi
