Incontinentio |
Inkontinencija, nemogućnost da se zadrži stolica ili mokraća; i. alvi ili faecalis, nevoljna defekacija, kojoj je najčešće uzrok pareza sfinktera, izvjesna nerva ili psihička oboljenja; i. pigmenti, rijetko kožno oboljenje, koje se javlja ubrzo poslije rođenja u vidu zapaljenjskih promjena, na linearnom rasporedu. Nekoliko mjeseci kasnije razvija se prostrana sivomrka retikularna pigmentacija; i. urinae, nevoljno mokrenje. Pri aktivnoj i. u. Evakuacija je refleksna pošto se do izvjesnog stepena bešika napuni i u mlazu prazni. Pri pasivnoj ili stalnoj i. pražnjenje bešike je stalno, u obliku kapanja, pošto su sfinkter i detruzor oduzeti. V. ischuria. Sin. uracratia. |
|
Incoordinatio |
Inkoordinacija, nesklad u pokretima skeletnih mišića ili u funkciji pojedinih organa. V. ataxia. |
|
Incretio |
Inkrecija, unutrašnje lučenje. V. hormon, secretum. |
|
Incretum |
Inkret, hormon, proizvod lučenja žlijezda s unutrašnjim lučenjem. V. excretum secretum. |
|
Incrustatio |
Inkrustacija, proces taloženja čvrstih materija u tkivima (soli kalcijuma, mokraćne kiseline itd.). |
|
Incubatio |
Inkubacija, (1) period koji protekne od trenutka prodiranja patogenih klica u organizam do pojavek liničkih znakova odgovarajućeg oboljenja, (2) držanje bakterijskih kultura u inkubatoru da bi se ubrzalo množenje klica. |
|
Incurabilis |
Neizlječiv. |
|
Incus |
Nakovanj, srednja od tri koščice koje čine lanac slušnih koščica. I. igra najveću ulogu u tome da se kretanje lanaca slušnih koščica vrši skladno poluzi s jednim kraćim i drugim dužim krajem. |
|
Indeks |
V. index |
|
Index |
Ideks, (1) (anat.) kažiprst ili drugi prst šake; (2) studentska knjižice; endemski i., broj koji pokazuje procent zaraženosti nekoga kraja nekom endemičnom bolešću npr. malarijom. V. malarički i.; i. fizičkog razvitka djece. Za ocjenjivanje stanja razvitka djece pokušalo se da se postave norme u obliku i. koji pokazuju fizički razvitak djece. Ovi i. pokazuju formulom razne odnose, npr. između težine tijela i visne tijela ili obima grudnog koša. Prema ovim i. zaključuje se kakvi su stanje zdravlja i stepen ishranjenosti djece. Pošto se i. ne mijenjaju paralelno s godinama starosti, treba ih tumačiti oprezno i samo u sklopu s ostalim rezultatima ljekarskog pregleda. Pravilnije je da se fizički razvitak ocjenjuje upoređivanjem podataka dobivenih pri pregledu pojedinog djeteta s procječnim i za tu grupu djece. Pri tom je mjerodavan i cjelokupan utisak koji ljekar stiče pri pregledu; malarijski i., broj koji pokazuje koliko je osoba od cjelokupnog stanovništva nekoga kraja zaraženo malarijom. Određuje se sistematskim pregledom krvi cjelokupnog stanovništva tog kraja, i to pregledom guste kapi i razmaza krvi. Pošto je to teško sprovesti, kao mjerilo zaraženosti uzima se preged krvi školske djece; i. obojenosti eritrocita, relativna količina hemoglobina u eritrocitu. Dobiva se deobom procenta hemoglobina udvojenom vrijednošću prve dvije cifre u broju eritrocita u 1 cmm. Normalno, i. iznosi 1. Vrijednosti ispod i1 odgovaraju hipohromnim, a iznad 1 hiperhromnim anemijama. Sin. hemoglobinski i.; spelnički i., broj koji pokazuje procent osoba s povećanom slezenom u stanovništvu zaraženog malarijom, a utvrđuje se palpacijom slezine u ležećem stavu. Za simbole povećanja slezine upotrebljavaju se ove internacionalne oznake: P opipljiva, ali ne dopire do rebarnog luka ili se pipa samo pri udisanju; I pipa se ispod rebarnog luka do polovine linije koja spaja rebarni luk s pupkom; II pipa se u visini pupka; III pipa se ispod pupka i IV pipa se |
|
Indican |
Indikan, (1) glikozid koji se nalazi u biljci Indigafera tinctoria. Pod dejstvom enzima indemulsina indikan se razlaže na glikozu i indoksil, koji se u alkalnom rastvoru na vazduhu oksiduje u indigo; (2) kalium-inoxyl-sulfat, koji se stvara raspadanjem triptofana u crijevima i nalazi se u mokraći. V. indicanuria. |
|
Indicanaemia |
Indikanemija, prisustvo indikatana u krvi. |
|
Indicanuria |
Indikanurija, prisustvo velike količine indikana u mokraći. |
|
Indicatio |
Indikacija, potreba da se na osnovu određenih znakova bolesti ili okolnosti primjeni neka terapija ili zaštita vakcinacijom; i. causalis, kauzalna indikacija, indikacija za liječenje koje utiče na sam uzrok bolesti. Sin. i. morbi; i. curativa, kurativna idnikacija, indikacija za neko liječenje koja se zasniva na prirodi patološkog procesa; i. morbi, proističe iz specijalnog karaktera bolesti (npr. potreba davanja kinina pri malariji). Sin. i. causali.; socijalna i., društveni razlog, socijalno-ekonomski položaj neke osobe koja se uzima u obzir pri izboru i određivanju liječenja neke bolesti ili izvođenja neke medicinske intervencije. Npr., siromaštvo i velik broj djece kao mement koji opravdava izvođenje vještačkog pobačaja; i. symptomatica, simptomatska indikacija, indikacija za neku terapiju da bi se uklonili ili obelježili simptomi neke bolesti; i. vitalis, vitalna (životna) indikacija, za primjenu nekog lijeka ili hirurškog pdouhvata koja proizlazi iz potrebe da se spase život bolesnika. |
|
Indiferentan |
Koji nema određenog afiniteta, neutralan, ravnodušan. |
|