| almenda |
(njem. Allmende)zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela,općinska paša |
|
| Almisum |
(lat.) antičko ime Omiša |
|
| almukantarat |
(ar.) astr. krug nanebu paralelans vidikom, horizontom |
|
| alo |
(grč. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi, drukčiji, različit, npr. alogen, v. alotigen |
|
| alodij |
(staronjem. alot)slobodno dobro, tj. ono koje nije dobijeno, nego koje je potpuno vlasništvo, naslijeđeno dobro, imanje |
|
| alodijalan |
(lat. allodialis) slobodanod plaćanjadanka |
|
| alodijalna dobra |
(staronjem. al, 6t) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih), no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati,zadužiti ih, prodati ili ostavitinekome u nasljedstvo |
|
| alodoksija |
(grč. allos drugi, doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ilinaučavanje; usp. heterodoksija |
|
| alogandomelin |
(grč. allos drugi,aner, androsčovjek, melos ud) zool. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja imaudove slične ljudskim |
|
| ALOGENE (ALOHTONE)TEKUĆICE |
tekućice koje se vodom opskrbljuju u drugačijem, razmjerno vlažnijem prostoru uodnosu na suhe krajeve kroz kojeteku, odnosno tekućice koje pritječu iz krajeva drugačijih petrografsko-geoloških obilježja (npr. pritječu na kršs vododrživih stijena). |
|
| alogičan |
(grč. a, logos um,razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom, nerazuman, nelogičan |
|
| alogija |
(grč. alogia)nerazumnost, besmislenost,besmislica, glupost |
|
| alogotrofija |
(grč. alogossuprotan svrsi, trefo hranim) med. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela; nerazmjernost u razvitkuudova zbog nejednake inerazmjerne prehrane pojedinih dijelovatijela |
|
| alograf |
(grč. allos drugi,grafo pišem) tuđ rukopis, tuđ potpis |
|
| alohton |
(grč. allos drugi,chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja |
|
