legestenija |
(lat. lego èitam,grè. astheneia nemoæ) nesposobnost èitanja èiji je uzrok psihièke naravi |
|
leggerie |
èit. leðere (tal.)glaz. lako, s lakoæom, bez neprirodnosti |
|
leggerissimo |
èit. leðerisimo (tal.) glaz. veoma lako, posve lako, bez imalo neprirodnosti |
|
leggiermente |
èit. leðermente (tal.)glaz. v.leggiere |
|
leghorn |
(engl. leghorn)vrsta plemenite talijanske kokoši |
|
legibilan |
(lat. legere èitati) èitak, èitljiv |
|
legija |
(lat. legere, legio) u starorimskoj vojsci: jedinica od 1200 do 6000 pješaka i 300 konjanika, podijeljena na 30 manipula i 60 centurija, akasnije na 10 kohorata; pren. mnoštvo vojske, èeta, odred, vojska |
|
legion d'honneur |
èit. ležjon d'oner(fr.) veomaugledno francusko odlièje "Legije èasti" |
|
Légion étrangére |
èit. ležjon etranžer (fr.) "stranaèkalegija", trupa osnovana nakon Srpanjske revolucije u Francuskoj (1830.) isastavljena od politièkih bjegunaca i pustolova svih naroda (na službi je poglavito u Alžiru) |
|
legionar |
(lat. legionarius)vojnik rimske legije; vojnik stranaèke legije (Légion étrangére); posjednik ili vitez francuskog odreda Legijeèasti (Légion d'honneur); èeškoslovaèki legionari dobrovoljci odizbjeglica te Èeha i Slovaka bjegunaca i zarobljenika austrouga |
|
legirati |
(lat. lex, legis zakon, legare) 1. oporukom odrediti, oporuèiti, praviti oporuku, ostaviti (ili: ostavljati) u nasljedstvo; poslati koga kao poslanika; postaviti (ili: uzeti) za legata |
|
legirati |
(tal. legare, lat.ligare spojiti, združiti.) 2. miješati (ili: stapati) više kovina, osobito:zlato i srebro miješati skovinama manje vrijednosti; u kuharstvu: juheili umake zaèiniti jajetom ilibrašnom da bi bili gušæi; u maèevanju:v. ligirati |
|
legislacija |
(lat. legislatio)donošenje zakona,zakonodavstvo, zakonodavna vlast; zakoni |
|
legislativa |
(lat.) zakonodavnotijelo, zakonodavnaskupština, zakonodavna vlast |
|
legislativan |
(lat. legislativus)zakonodavan;zakonodavni, koji se tièe zakonodavstva; zakonski |
|