... Rječnik | lajm | (njem. Leim)ljepilo, osobito s... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

lajm (njem. Leim)ljepilo, osobito stolarsko ljepilo  
lajna (njem. Leine uže) crta, linija  
lajner (engl. liner) velikiprekooceanski brod ili zrakoplov za prijevoz putnika i pošte  
lajter (njem. Leiter) upravitelj, voða, kolovoða; fiz. vodiè (struje)  
lajtmotiv (njem. leiten,voditi, lat. motivum) pobuda u radu, misao vodilja; glaz. u novijim opernim kompozicijama, osobito kodRicharda Wagnera: odreðena glazbena tema kojoj je cilj karakterizacija nekog junaka ili nekog dogaðaja, i kojase uvijek ponavlja pri pojavl  
lak (lat. lac) 1. mlijeko;lac sulfuris èit. lak sulfuris (lat.) kem. sumporno mlijeko, sumporni talog mlijeènog izgleda  
lak (sanskr. lakscha,lat., tal. lacca, fr. laque) 2. neproziran firnis koji se izraðuje od raznihsmola i u raznim bojama, a predmetima njime namazanim daje sjajan izgled; vrsta veomafine i sjajne kože za izradbuobuæe, ruènih torbica itd.  
lakaj (fr. laquais, šp.lacayo) pratitelj, sluga;osobito: uniformirani sluga u otmjenimkuæama; pren. ulizica, podlac  
lakirati (fr. lacre vrsta voskaza peèaæenje,hind. lakh crvena smolasta tvar) premazati lakom, premazivati lakom  
lakirer (perz.) radnik iliobrtnik koji radi lakom, koji lakira  
lakmus (niz. lakmoes, lak,moes voæna kaša) plavo obojena tvar koja se dobiva od raznih vrsta lišajeva,osobito od Lecanora tartarea i Roccella tinctoria; upotrebljavaju je kemièari,bilo uvodenastoj otopini (lakmusova tinktura), ili kao papir obojen tom otopinom (  
lakoliti (grè. lakkos,udubljenje, rupa, jama, lithos kamen) mn. geol. mase kristalastih stijena zasvoðenog oblika i veæeg ili manjeg obujma, katkad više kilometara široke, nastaju kad se magma utisne meðu slojeve taložnih stijena, razdvoji ih i u njima oèvrsne u o  
lakonikum (grè. Lakon, lat. laconicum se. balneum lakedemonska kupelj) med. odjelu kupaonici za parenje i preznojavanje, suhakupelj, parna kupelj  
lakonizam (grè. Lakon Lakedemonjanin) ret. pretjerana kratkoæa i zbunjenost u iskazivanju misli, osobito kad seizostavljaju rijeèi koje se po smislu mogu nagaðati da bi reèenice bile štokraæe, no to èesto smeta jasnoæi stila i misli, npr. dan i komad, krv i nož itd  
lakonizirati (grè. lakonizo) ugledati se na Lakedemonjane, tj. govoriti kratko i jezgrovito; usp. lakonizam  

1 6 7 8 9 10 90