... Rječnik | materna | (lat. mater mati,materna) 1. m... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

materna (lat. mater mati,materna) 1. mn. prav. materinstvo, materinski dio nasljedstva, nasljedstvo koje nekome pripada po majci  
materna (lat. materna) 2.hranjivi preparat bogatfosforom koji se priprema od klica žita  
maternite (lat. mater mati, fr.maternité) rodilište; škola za primalje  
maternitet (lat. mater,maternitas mati, fr. maternite) materinstvo; postojanje majke; princip materniteta prav. naèelo pokojem je dužnost majke uzdržavati svoje izvanbraèno dijete  
mateziologija (grè. mathesis uèenje,znanje,logia) nauèavanje o znanosti, tj. metodika  
matezis (grè. mathesis uèenje,znanje) v. matematika; mathesis applicata èit. matezis aplikata (lat.) primijenjena matematika; mathesispura èit. matezis pura (lat.) èista (ili: neprimijenjena) matematika,tj. ona koja prouèava velièine same za sebe  
MATICA 1.pojas u poprečnom profilu tekućice gdje je rijeka najdublja i najbrža, pa jeotjecanje vode najveće; 2. narodni naziv za tekućicu u poljima i blatima, iz koje sevoda razlijeva pri poplavama i u nju povlači poslije plavljenja.  
matiko (lat. folia matico)lišæe jedne peruanske biljke paprena okusa, a koristi se za pripremu lijeka protiv gonoreje  
matinata (tal. mattinata)jutarnja pjesma pod prozorom drage; supr. serenada  
matineja (fr. matinée) vrijeme od svanuæa do podneva, prijepodne; zabava (ilipriredba, predstava, sijelo) koja seodržava prijepodne i poslijepodne;jutarnja haljina  
matirati (fr. mater) 1.uèiniti nesjajnim, tamnim, zagasitim; usp. mat 1.  
matirati (perz.) 2.pobijediti protivnika u šahu; pren. pobijediti, svladati, ukrotiti,onesposobiti za daljnji rad ili borbu, dovesti u bezizgledan položaj; usp. mat 2.  
matokit (lat. montem acutumšiljasto brdo)vrhunac brijega, osobito šiljast  
matrak (fr. matraque)batina, toljaga; "pendrek"  
matrica (fr. matrice) tisk.bakreni kalup u kojemu se izlijevaju tiskarska slova; u galvanoplastici; obrnut kalup koji se dobiva otiskivanjem drvoreza ili autotipije pomoæu jednog tijeska, u ploèi od voska ili od èiste gutaperke, pri èemu se ispupèeni dijelovi prv  

1 46 47 48 49