| mormoroso |
èit. mormorozo (tal.) glaz. v. mormorändo |
|
| morodohij |
(grè. moros budala,luda, docheionprihvatilište) luda kuæa, ludnica;morokomij |
|
| morokomij |
(grè. moros, kome selo) v. morodohij |
|
| morom |
(grè. moron, lat. morum) dud, murva; med. dudasti èir |
|
| moromoro |
(šp. moromoro) zool. vrsta lame, šarena, crne i bijele boje, samo veæa od obiène lame |
|
| moroza |
(grè. moria) med.tupoglavost, ludost, ludilo; morija |
|
| morozan |
(lat. morosus)mrgodan, nabusit, nezahvalan, licemjeran, osoran, mrzovoljan |
|
| morozofija |
(grè. moros luda,sofia mudrost)med. vrsta mraènog ludila |
|
| mors |
(lat. mors) smrt; mors aparens ili mors spurija (lat. mors apparens, spurija)med. prividna smrt; mors civilis (lat. mors civilis)prav. graðanska smrt |
|
| morsele |
(lat. morsuli,merselli) mn. farm.duguljaste i èetvrtaste ploèice od šeæera ukoje se, dok su otopljene, stavljajurazne ljekovite supstancije |
|
| MORSKA (NAUTIČKA) MILJA |
jedinica duljine koja se primjenjuje u pomorskom, riječnom i zračnom prometu, iznosi 1852 m. |
|
| MORSKA VRATA |
prirodni širi ili uži pravocrtni prolaz koji spaja dva mora ili dva šira dijela istog mora. Vratima se naziva i morski prolaz između dvaju otoka. |
|
| MORSKE MIJENE |
zajednički naziv za plimu i oseku. Naizmjenično redovito vertikalno gibanje mora pod utjecajem privlačne sile Mjeseca i Sunca.U jednom danu u pravilu se izmijene dvije plime (visoka mijena) i dvije oseke (niska mijena). |
|
| MORSKE STRUJE |
vodoravno gibanje mora u jednom smjeru, najčešće pod utjecajem stalnih vjetrova, razlika u temperaturi, slanoći... Razlikujemo tople i hladne, te površinske i dubinske morske struje. |
|
| MORSKI GREBEN |
usamljena stijena ispod ili iznad razine mora. |
|
