| opsimacija |
(grè. opsi kasno, manthano uèim) kasno uèenje, izuèavanje neèega pod starost |
|
| opsiometar |
(grè. opis vid,viðenje, metron mjera, mjerilo) v. optometar |
|
| opskuracija |
(lat. obscuratio) med. zamraèenje, zamraèenost, npr. rožnice (oka) |
|
| opskuran |
(lat. obscurus)mraèan, taman, zatvoren, mrk; mraèan, nejasan, nerazumljiv, maglovit, neodreðen; potajan, prikriven; nepoznat, neznatan; živjeti inobscuro èit. ... in obskuro (lat.)živjeti u tišini, u povuèenosti, kaonepoznat |
|
| opskurant |
(lat. obscurans)mraènjak, natražnjak,neprijatelj svjetlosti (ili: prosvijeæenosti,napretka) |
|
| opskurantizam |
(lat. obscurantismus) mraènjaštvo,natražnjaštvo, mržnja prema napretku, strah od prosvijeæenosti, težnja da serazmišljanje i napredak prosvijeæenosti sprijeèi, da se narod održi u mraku neznanja itd. |
|
| opskuritet |
(lat.) v. opskurnost |
|
| opskurnost |
(lat. obscuritas)tama, mrak;nejasnost, nerazumljivost, maglovitost, neodreðenost, neizvjesnost; potajnost,prikrivenost, skrivenost; nepoznatost, neznatnost |
|
| opsofag |
(grè. opson kuhanojelo, na vatri pripremljeno jelo, fagein jesti, žderati) onaj koji jede mnogopovræa (variva); takoðer: izjelica, proždrljivac, mesojed |
|
| opsofagija |
(grè. opson kuhano jelo, na vatripripremljeno jelo, fagein jesti) ljubavprema povræu (varivu); proždrljivost |
|
| opsolescirati |
(lat. obsolere,obsolescere) v. opsolirati |
|
| opsoletan |
(lat. obsoletus)zastario, istrošen, iznošen, otrcan, neuporabiv (osobito u rijeèima i izrazima) |
|
| opsomanija |
(grè. opson kuhanojelo, na vatri pripremljeno jelo, mania pomama, strast) pretjerana strast za jelima |
|
| opsonini |
(grè. opson hrana)supstance koje ulaze u graðunormalnih sastojaka krvi, a koje oslabljuju djelovanje zaraznih tvari i timepomažu fagocitima |
|
| opstagij |
(lat. obses,obstagium talac, tal. ostaggio) prav. jamstvo koje se sastojalo u tome što glavnidužnik, a èestoi njegovi jamci, uðu u neki grad, zamak ili stan i tu ostaju, kao taoci, dokpovjeriteljevi zahtjevi ne buduzadovoljeni |
|
