| parafrast |
(grè. parafrastes)opisivaè, preprièavatelj,onaj koji objašnjava neki tekst opisnopojednostavljujuæi ga preprièavanjem |
|
| parafrastièan |
(grè. parafrazomai) opisan, koji objašnjava, koji preprièava; perifrastièan |
|
| parafraza |
(grè. parafrasis)ret. opisno iskazivanje neèega u cilju bolje razumljivosti, preprièavanje; kao ret. figura: iskazivanje neke predodžbe ne jednom, njezinom rijeèju, nego s više drugih rijeèi koje jasno iznose njezina najvažnija svojstva, npr. preselio se |
|
| parafrazirati |
(grè. parafrazomai) opisati, opisivati, preprièavati, objašnjavati, razviti, razgranati neku misao; perifrazirati |
|
| parafrenezija |
(grè. para, frenpreèka, popreènica) med. v. parafrenitis |
|
| parafrenitis |
(grè. para, frenpreèka, popreènica) med. upala popreènice (dijafragme) i bjesnilo kaoposljedica te bolesti |
|
| parafronetièan |
(grè. parafroneo ludsam) pomuæena uma, bezuman |
|
| parafroneza |
(grè. parafronesis)med. poremeæenost,pomuæenost uma, ludilo |
|
| parageneza |
(grè. para, genesispostanak)nastajanje (ili: raðanje) u zajednici s nekim ili s neèim; min. znanost kojaprouèava okolicu i prilike pod kojima su nastali pojedini minerali i nastoji utemeljitizakone po kojima to biva |
|
| parageuzija |
(grè. parageuomaiokusim poredtoga, okušam uz to) med. ispitivanje ukusa i sposobnosti za ukus |
|
| paragij |
(lat. par, paragium)prav. podjednako pravo nafeud; osobito kod podjele nasljedstva unekoj vladarskoj porodici; namirenjejedne sporedne linije time što joj seodvoji jedan dio posjeda na uživanje; supr. apanagij |
|
| paragirati |
(lat. paragere) odvojiti, odijeliti; paragiranalinija sporedna linija neke vladarskeporodice koja je namirena time što joj je jedan dio zemlje odvojen i predan u vlasništvo (supr. apanagirana linija) |
|
| paraglas |
(fr. paraglace) pom.ledobran, ledolom, naprava na brodu koja ga štiti od udara ledenih santi |
|
| paraglosa |
(grè. para, glossajezik) med. upala jeziènih mišiæa |
|
| paragoga |
(grè. paragogedovoðenje) gram. produženje završetka jedne rijeèi time što se na završetak doda jedno slovo ili dva,npr. "daklem" umjesto"dakle"; mijenjanje rijeèi, promjena,izvoðenje; med. omekšavanje kostiju |
|
