... Rječnik | romanski | (lat. romanus) 2. kojivodi pod... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

romanski (lat. romanus) 2. kojivodi podrijetlo odstarorimskog ili latinskog jezika; romanskijezici jezici koji su u sred.vijeku nastali od latinskog:francuski, talijanski, španjolski,portugalski i dr.; romanski stilstil u arhitekturi koji se razvio od X. do XV. st  
romanticizam (lat. romanticismus)v. romantika  
ROMANTIČNA LJUBAV ljubavna osjećanja među partnerima suprotnih spolova ili istogspola koji se ispoljavajuna strastven način, s mnogo patetike i pretjerivanja.U R. Lj. se često nedovoljna dubina ljubavnih osjećanjanastoji zamijeniti naglašavanjem njihovog intenziteta. Prava  
romantièar (fr. romantique)pristaša (ili:sljedbenik) romantike u književnosti i umjetnosti  
romantièka škola pjesnièka škola u njem. književnosti XVIII. i XIX. st. èiji supredstavnici pravi izvor poezije i umjetnosti gledali u kršæanskom srednjem vijeku inarodnim motivima i umotvorinama  
romantièki (fr. romantique)napisan (ili: sastavljen)najednom od romanskih jezika; koji je uduhu i po ukusu kršæanskog srednjeg vijeka (supr. antièki, klasièni,moderni); koji ima u sebi pomalo viteškogili pjesnièkog duha, pjesnièkilijep, živopisan, ljubak i ugodan, s  
romantika (fr. romantique)duhovni i umjetnièki,osobito književni smjer koji se na Zapadu pojavio krajem XVIII. st., i poglavito radio u duhu, ukusu i po motivima kršæanskog srednjeg vijeka; supr.antika, klasika  
romar (lat., tal. RomaRim) hodoèasnik (buduæi da se nekad ponajviše hodoèastilo u Rim)  
romb (grè. rhombos) geom.paralelograms istim stranama sa dva oštra i dva tupa kuta, kosi kvadrat  
rombdodekaedar (grè. rhombos romb, dodeka dvanaest, edra osnova) min. kristalni oblik teseralnog sustava omeðen s 12 podudarnih rombova; granatoedar  
rombièan (grè. rhombos romb)rombni, oblikaromba, koji je kao romb  
romboedar (grè. rhombos, edraosnova) tijeloomeðeno sa šest rombova  
romboid (grè. rhomboeides uobliku romba,rhombos, eidos oblik) geom. paralelogram èije su samo suprotnestrane jednake i suprotni kutovi jednaki  
romen (fr. romain) 1. tisk.latinica u slogu antikva  
romen (fr. romaine) 2.rimska vaga, brza vaga  

1 2 3