| ANAFTIS |
(pers. Anahita), azij. boginja plodnosti koju su slavili u staroj Persl.i, Armenijii Kapadokiji, kao posle Veneru (v.) u Rimu i Afroditu (v.) uGrčkoj. Sveštenice boginjeA. poticale iz najuglednijih porodica i morale su se podavati hramskoj prostituciji(v. |
|
| anagke |
V. vananke |
|
| anaglifi |
(grč.anaglyfa) v. anagliti |
|
| anagliptika |
(grč. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefnih ukrasa, slika i sl. |
|
| anaglipti |
(grč. anaglypta) mn. umj. polureljefni umjetnički radovi; anaglifi |
|
| anagnosti |
(grč. anagnostes)mn. školovanirobovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ilipredavači po boljim kućama; u starije kršćansko vrijeme: oni koji su zavrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma |
|
| anagnostici |
(grč. anagnostes) mn.pjesnicitragičari koji su svoja djela pisalisamo za čitanje, a ne za prikazivanje |
|
| anagnozma |
(grč. anagnosma)štivo |
|
| anagoga |
(grč.anago) uzdizanje; zaključivanje na nešto općenito ili duhovno; alegoričnotumačenje Biblije (usp. anagogija); med. iskašljavanje krvi, izbacivanje krvi |
|
| anagogija |
(grč. anago vodimgore) tajni smisao, alegorično značenje; oduševljenje, uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. |
|
| anagraf |
(grč. anagrafo napišem)sprava koja, radi ponovnog otiska i umnožavanja, piše obratno |
|
| anagrafi |
(grč. anagrafo) mn. med.liječnički propisi, recepti |
|
| anagram |
(grč. anagramma)najprije: obratnočitanje jedne ili više riječi, npr. rob je anagram od bor, mir od Rim; zagonetka kojase sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom;riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja |
|
| anahoret |
(grč. anachoretes)čovjek koji se povukao od svijeta; pustinjak, isposnik, usamljenik; prid. anahoretski |
|
| anakalipterija |
(grč. anakalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste |
|
