| alma parens |
(lat.)hraniteljica roditeljica; v. alma mater |
|
| almada |
(ar. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta; vrsta brzeindijske jedrilice |
|
| Almagest |
(ar. almađisti, grč.megiste syntaxis)iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela(Veliki znanstveni sustav astronomije) |
|
| almanah |
(grč. almenichiaka)kalendar; godišnjak,zbornik koji izlazi godišnje |
|
| almandin |
vrsta dragog kamenagranata,boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) |
|
| almarada |
(šp.) bodež sa tri reza |
|
| almaviva |
vrsta kratkog ogrtačanazvanog,vjerojatno, po grofu Almavivi, junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartoveopere Figarov pir |
|
| almemar |
(ar.) propovjedaonicau sinagogi |
|
| almenda |
(njem. Allmende)zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela,općinska paša |
|
| Almisum |
(lat.) antičko ime Omiša |
|
| almukantarat |
(ar.) astr. krug nanebu paralelans vidikom, horizontom |
|
| alo |
(grč. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi, drukčiji, različit, npr. alogen, v. alotigen |
|
| alodij |
(staronjem. alot)slobodno dobro, tj. ono koje nije dobijeno, nego koje je potpuno vlasništvo, naslijeđeno dobro, imanje |
|
| alodijalan |
(lat. allodialis) slobodanod plaćanjadanka |
|
| alodijalna dobra |
(staronjem. al, 6t) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih), no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati,zadužiti ih, prodati ili ostavitinekome u nasljedstvo |
|
