| doraža |
(fr. dorage)pozlaćivanje, pozlata; u izradi šešira: prevlačenje pusta, klobučine (filca) finom dlakom |
|
| Dorida |
mit. starogrčkabožica mora, kći Oceana, majka Nereida |
|
| Dorifor |
(grč.) kopljonoša znamenit Polikletov (5. st. pr. n. e.) kip koji služi kao uzor zaproporcionalnost dijelova muškogtijela |
|
| dorirati |
(lat. deaurare, fr.dorer) pozlatiti,pozlaćivati; pust, klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom |
|
| dorizam |
(grč. Doris) snažno,tvrdo i grubo narječje(dorski dijalekt) i karakter Dorana, jednog starogrčkog plemena; supr:aticizam i jonizam |
|
| dormeza |
(fr. dormeuse)spavaća ili noćna kapa; putnička kola u kojima |
|
| dormiol |
(lat. dormire, oleum)kem. amilinskikloral, uljasta i poput vode bistra tekućina, služi kao sredstvo za uspavljivanje |
|
| dormitiv |
(lat. dormitivum)med. sredstvoza uspavljivanje |
|
| dormitorij |
(lat. dormitorium)spavaća soba, spavaonica(osobito u samostanima); groblje |
|
| doromanija |
(grč. doron dar, mania bijes) bolestan nagon za darovanjem |
|
| dorski |
(grč. doriakos) svojstven Doranima; dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima |
|
| dorsum |
(lat.) leđa,kralježnica, hrbat; zem. greben, planinski prijevoj; stražnja, obratna strana;in dorso (lat.) ili in tergo (lat.) s druge strane, s obratne strane (npr. neke mjenice) |
|
| dorzalan |
(lat. dorsalis) anat. leđni |
|
| dorzetin |
(eng. dorsetteen)vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima |
|
| dorziventralan |
(lat. dorsum leđa, venter trbuh) anat. leđnotrbušni, koji ide od kralježnice u smjeru trbuha |
|
