| dekretirati |
(lat. decretare)odlučiti, riješiti, zaključiti; narediti, odrediti, izdati naredbu |
|
| dekretisti |
(lat. decrescere) mn.u srednjem vijeku: učiteljii pisci kanonskog prava, za razliku odlegista, učitelja i pisaca rimskogprava |
|
| dekretoran |
(lat. decretorius)odlučujući;dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. siječnja 1624. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu |
|
| deksiografija |
(grč. dexios desni,grafo) pisanjes lijeve strane na desnu |
|
| deksiografski |
(grč. dexios desni,grafo) pisanoslijeva nadesno |
|
| deksiokardija |
(grč. dexios desni,kardia srce) med. neprirodnapojava u gradi ljudskog tijela kad se srce,umjesto na lijevoj, nalazi na desnoj strani |
|
| dekstralan |
(lat. dextralis)desni, koji je s desne strane |
|
| dekstrin |
(lat. dexter desni)kem. tvar koja se dobije kadse škrob grije na 160°C; otapa se u vodi itom se otopinom može lijepiti kaogumom; usp. dekstroza |
|
| dekstroza |
(lat. dexter desni,naziv od svojstvaokretanja polarizacijske ravnine nadesno; v. dekstrin) kem. groždani šećer; glikoza |
|
| dekubitus |
(lat. decubitus) med.ležanje, način (ili: položaj) ležanja; zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu;zaležaj;taloženje sokova na nekom mjestu |
|
| dekung |
(njem. Deckung) voj.rov, zaklon,rov |
|
| dekuražirati |
(fr. décourager)obeshrabriti,obeshrabrivati, uplašiti, oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto; prid. dekuražiran |
|
| dekurija |
(lat. decuria) klasa,desetina (uvojsci starih Rimljana) |
|
| dekurion |
(lat. decurio)zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) |
|
| dekurt |
(fr. decourt) trg. v. dekort |
|
