| heautognozija |
(grè. heautu sebe,gnosisspoznaja) spoznavanje samoga sebe, samospoznaja |
|
| heautonomija |
(grè. heautu sebe,nomos zakon)v. autonomija |
|
| heautontimorumenija |
(grè. heautu sebe, timoreisthai kažnjavati, muèiti) muèenje samog sebe, samomuèenje |
|
| Heavisideov sloj |
èit. Hevisajdov ...(A. W.Heaviside, britanski fizièar, t 1923) sloj ioniziranih èestica od 50 do 100 milja iznad Zemlje koji djeluje kao reflektor (odbijaè) bežiènih valova i primorava ih da se kreæu slijedeæi oblik Zemlje |
|
| Heba |
(grè. Chbe) 1. mit.starogrèka božica mladosti, peharnica olimpijskih bogova (prijeGanimeda); prikazivana s vrèem i èašom od školjke (rimska Juventus); 2.astr. asteroid otkriven1847. g. |
|
| hebefrenija |
(grè. hebe stasalost,fren gen. frenos duša) med.mladenaèko ludilo (obièno izmeðu 16. i 30.godine) |
|
| hebetirati |
(lat. hebetare)otupiti, zatupiti; zaglupiti, zaglupljivati; hebetudo visus èit. hebetudo vizus(lat.) med.slabost vida; hebetudo mentis (lat.) med. slaboumnost; hebetudo sensus èit. hebetudo senzus(lat.) med.otupjelost, oslabljenost osjetila |
|
| hebraicitet |
(lat. hebraicitas)poznavanjehebrejskog jezika; osobitost hebrejskog jezika |
|
| hebraizam |
(lat. Hebraeus Židov)starija židovskareligija (za razliku od mlaðe,judaizma); osobitost židovskog jezika;židovski karakter i naèin mišljenja |
|
| hebraizam |
hebrejski izraz unekom nehebrejskomjeziku |
|
| hebrajika |
pisana djela ohebrejskom jeziku i kulturi; |
|
| Hebrej |
Židov |
|
| hec |
(njem. Hetze hajka)zanimljiv dogaðaj; šala, glupost |
|
| Hectora quis nosset,si felix Troia fuisset |
èit. Hektora kvis noset, si feliks Troia fuisset(lat.) Tko bi znao za Hekotra, da je Troja bila sretna (Ovidije), smisao izreke je da veliki dogaðaji raðajuvelike ljude |
|
| hedipatija |
(grè. hedys sladak,pathos osjeæaj,èuvstvo) 1. osjeæaj slasti (ugode), ugodnost, udobnost; 2. odanost ugodnom i raskošnomživotu, sladostrasnost |
|
