| katedrala |
(grè. kathedrastolac) glavna, stolna crkva,crkva sa sjedištem biskupa odnosnonadbiskupa |
|
| katedralan |
(grè. kathedra stolac)koji setièe biskupske vlasti, stolni |
|
| kateget |
(grè. kathegetes) voða, uèitelj, odgajatelj |
|
| kategorièan |
(grè. kategorikoskoji tvrdi)koji tvrdi bezuvjetno, bezuvjetan, odluèan, odreðen, toèan, jasan; fil. kategorièan sud log. sud ukojem se jednom subjektu jednostavno nešto pridaje ili nijeèe |
|
| kategorièki imperativ |
fil. imperativ dužnosti koji jenjemaèki filozof Kant ovako postavio: Djeluj tako da naèelo tvoje volje u svakodoba istodobno može vrijediti kao naèelo opæeg zakonodavstva; usp. imperativ |
|
| kategorija |
(grè. kategoria)odsjek, vrsta, rod, klasa,red, skupina; fil. najopæenitiji pomovibez kojih se ništa ne možezamisliti, a da se ne bi moglo podreditipod jedan od tih najopæenitijihpojmova (tvar, vrijeme, prostor gibanje, bitnost, uzroènost, jedinstvo itd.) |
|
| kategorizirati |
(grè. kategoreo) urediti, ureðivati,dijeliti po vrstama (ili: rodovima,strukama), razvrstati, razvrstavati,srediti, sreðivati |
|
| katehet(a) |
(grè. katechetesnastavnik, uèitelj) vjerouèitelj koji pouèava putem pitanja i odgovora; uèitelj vjeronauka |
|
| katehetika |
(grè. katecheo usmeno pouèavam) vještina vjerskog pouèavanja u oblikupitanja i odgovora; metodièkoupuæivanje i uvoðenje u ovu vještinu |
|
| kateheza |
(grè. katechesisusmena nastava)pouèavanje; u kršæanskom vjeronauku: pouèavanje u obliku pitanja i odgovora;pouèavanje onih koji žele prijeæi na kršæanstvo |
|
| katekizacija |
(lat. catechisatio)pouèavanjeu vjeri u obliku pitanja i odgovora |
|
| katekizam |
(grè. katechismos)svaki krataki jezgrovit udžbenik neke znanosti ili umjetnosti; udžbenik o osnovama kršæanske vjere,napisan u oblikupitanja i odgovora |
|
| katekizirati |
(grè. katechizo) pouèavati u vjeri u obliku pitanja i odgovora |
|
| katenaran |
(lat. catenarius)lanèast, u obliku lanaca |
|
| katenarija |
(lat. catena lanac,catenaria) mat. krivulja koju tvori lanac ili konopac podjednake gustoæe koji slobodno visi o dvjemastalnim toèkama koje nisu u istoj okomitoj, vertikalnoj liniji |
|
