kontraktura |
(lat. contrahereskupljati, stezati, contractura) med. zgrèenost jednog dijela tijela zbog skraæivanjamišiæa,žila i tkiva; uzetost |
|
kontralicitirati |
(lat. contra,licitari) trg.natjecati se pri javnoj prodaji |
|
kontralto |
(tal. contralto)glaz. dublji alt; pjevaè koji pjeva alt |
|
kontramarka |
(fr. contremarque)trg. drugižig na robi; karta u kazalištu kojase predoèava pri izlasku izmeðu èinova radi kontrole pri povratku |
|
kontramarkirati |
(fr. contremarquer) trg. udariti (ili:udarati) drugi peèat na robu; usp. kontramarka |
|
kontramarš |
(fr. contremarche)voj. marš u suprotnom smjeru,vraæanje, povlaèenje |
|
kontramina |
(fr. contremine)voj. protuminazaposjednutih kojoj je cilj bacanjeu zrak mina koje su postavili opsjedatelji;pren. protulukavstvo, protusmicalica;trg. špekulacija kojoj je cilj da doskoèi drugoj špekulaciji |
|
kontraminirati |
(fr. contreminer) postavljati kontramine;pren. raditi protiv (koga ilièega) |
|
kontraponirati |
(lat. contraponere)log. datijednom sudu, ne mijenjajuæi mu sadržaj, drugi oblik tako da od nijeènog postaje potvrdansud (usp. kontrapozicija); trg. otpisati ili dopisati, unijeti ispravak uknjige |
|
kontrapost |
(lat. contra, tal.psota) u kiparskimradovima: ritmièka ravnoteža dijelova tijela koji se nalaze u razlièitim pokretima;ret. = antiteza |
|
kontrapozauna |
(lat. contra, njem.Posaune)glaz. duboki bas u orguljama |
|
kontrapozicija |
(lat. contrapositio)log. preokretanje,tj. neposredan zakljuèak iz danoga suda jednakim formalnim važenjem spreokretanjem (konverzijom),tj. subjekt danoga suda postaje predikatomzakljuèenoga ili izvedenoga suda, a predikat danoga subjektom izvedenoga ili z |
|
kontrapriznanica |
trg. priznanica kojom se prije izdanapriznanica stavlja izvan snage |
|
kontraproši |
(fr.contreapproches) voj. rovovi koje zaposjednuti podižu prema rovovima opsjedatelja |
|
kontraprotest |
(lat. contra,protestari) trg. podizanje mjeniènog protesta protiv adresata po potrebi ili akceptantaza èast zbog neprimanja ili neplaæanjamjenice |
|