| lajm |
(njem. Leim)ljepilo, osobito stolarsko ljepilo |
|
| lajna |
(njem. Leine uže) crta, linija |
|
| lajner |
(engl. liner) velikiprekooceanski brod ili zrakoplov za prijevoz putnika i pošte |
|
| lajter |
(njem. Leiter) upravitelj, voða, kolovoða; fiz. vodiè (struje) |
|
| lajtmotiv |
(njem. leiten,voditi, lat. motivum) pobuda u radu, misao vodilja; glaz. u novijim opernim kompozicijama, osobito kodRicharda Wagnera: odreðena glazbena tema kojoj je cilj karakterizacija nekog junaka ili nekog dogaðaja, i kojase uvijek ponavlja pri pojavl |
|
| lak |
(lat. lac) 1. mlijeko;lac sulfuris èit. lak sulfuris (lat.) kem. sumporno mlijeko, sumporni talog mlijeènog izgleda |
|
| lak |
(sanskr. lakscha,lat., tal. lacca, fr. laque) 2. neproziran firnis koji se izraðuje od raznihsmola i u raznim bojama, a predmetima njime namazanim daje sjajan izgled; vrsta veomafine i sjajne kože za izradbuobuæe, ruènih torbica itd. |
|
| lakaj |
(fr. laquais, šp.lacayo) pratitelj, sluga;osobito: uniformirani sluga u otmjenimkuæama; pren. ulizica, podlac |
|
| lakirati |
(fr. lacre vrsta voskaza peèaæenje,hind. lakh crvena smolasta tvar) premazati lakom, premazivati lakom |
|
| lakirer |
(perz.) radnik iliobrtnik koji radi lakom, koji lakira |
|
| lakmus |
(niz. lakmoes, lak,moes voæna kaša) plavo obojena tvar koja se dobiva od raznih vrsta lišajeva,osobito od Lecanora tartarea i Roccella tinctoria; upotrebljavaju je kemièari,bilo uvodenastoj otopini (lakmusova tinktura), ili kao papir obojen tom otopinom ( |
|
| lakoliti |
(grè. lakkos,udubljenje, rupa, jama, lithos kamen) mn. geol. mase kristalastih stijena zasvoðenog oblika i veæeg ili manjeg obujma, katkad više kilometara široke, nastaju kad se magma utisne meðu slojeve taložnih stijena, razdvoji ih i u njima oèvrsne u o |
|
| lakonikum |
(grè. Lakon, lat. laconicum se. balneum lakedemonska kupelj) med. odjelu kupaonici za parenje i preznojavanje, suhakupelj, parna kupelj |
|
| lakonizam |
(grè. Lakon Lakedemonjanin) ret. pretjerana kratkoæa i zbunjenost u iskazivanju misli, osobito kad seizostavljaju rijeèi koje se po smislu mogu nagaðati da bi reèenice bile štokraæe, no to èesto smeta jasnoæi stila i misli, npr. dan i komad, krv i nož itd |
|
| lakonizirati |
(grè. lakonizo) ugledati se na Lakedemonjane, tj. govoriti kratko i jezgrovito; usp. lakonizam |
|
