| MATERINSKA SLAVA |
orden što ga dobivaju u SSSR-u majke koje su rodile 7, 8. ili9. dijete. Nakon rođenja 7. ili 8. djetetadržava im dodjeljuje osl. ordena još i 1 250rubalja jednokratno i po ,100 rubalja mjesečno, a nakon rođenja desetog djeteta 1750 rubaljajednokratno i po |
|
| MATERINSKO PRAVO |
kapitalno djelo Bahofena (v.), što ga je objavio 1861. U njemuje autor prvi sistematski obradio pojavu matrijarhata(v.) i materinskih rodova. On smatra daje upravo sukob matrijarhalnog i patrijarhalnogprincipa odlučna i pokretačka snaga u razvojuljudskog |
|
| materna |
(lat. mater mati,materna) 1. mn. prav. materinstvo, materinski dio nasljedstva, nasljedstvo koje nekome pripada po majci |
|
| materna |
(lat. materna) 2.hranjivi preparat bogatfosforom koji se priprema od klica žita |
|
| maternite |
(lat. mater mati, fr.maternité) rodilište; škola za primalje |
|
| maternitet |
(lat. mater,maternitas mati, fr. maternite) materinstvo; postojanje majke; princip materniteta prav. naèelo pokojem je dužnost majke uzdržavati svoje izvanbraèno dijete |
|
| mateziologija |
(grè. mathesis uèenje,znanje,logia) nauèavanje o znanosti, tj. metodika |
|
| matezis |
(grè. mathesis uèenje,znanje) v. matematika; mathesis applicata èit. matezis aplikata (lat.) primijenjena matematika; mathesispura èit. matezis pura (lat.) èista (ili: neprimijenjena) matematika,tj. ona koja prouèava velièine same za sebe |
|
| MATICA |
1.pojas u poprečnom profilu tekućice gdje je rijeka najdublja i najbrža, pa jeotjecanje vode najveće; 2. narodni naziv za tekućicu u poljima i blatima, iz koje sevoda razlijeva pri poplavama i u nju povlači poslije plavljenja. |
|
| matiko |
(lat. folia matico)lišæe jedne peruanske biljke paprena okusa, a koristi se za pripremu lijeka protiv gonoreje |
|
| matinata |
(tal. mattinata)jutarnja pjesma pod prozorom drage; supr. serenada |
|
| matineja |
(fr. matinée) vrijeme od svanuæa do podneva, prijepodne; zabava (ilipriredba, predstava, sijelo) koja seodržava prijepodne i poslijepodne;jutarnja haljina |
|
| matirati |
(fr. mater) 1.uèiniti nesjajnim, tamnim, zagasitim; usp. mat 1. |
|
| matirati |
(perz.) 2.pobijediti protivnika u šahu; pren. pobijediti, svladati, ukrotiti,onesposobiti za daljnji rad ili borbu, dovesti u bezizgledan položaj; usp. mat 2. |
|
| matokit |
(lat. montem acutumšiljasto brdo)vrhunac brijega, osobito šiljast |
|
