| nonkomformisti |
(lat. non ne, conformis suglasan,istolik) mn. engleski protestanti koji ne pripadaju vladajuæoj episkopalnoj Crkvi; disenteri, prezbiterijanci, independenti |
|
| nonopstancija |
(lat. nonobstantia)povelja(ili: akt) o ponovnom postavljanju ili o ponovnom uspostavljanju |
|
| nonparel |
(fr. nonpareille) bez premca, bez ravnog sebi; tisk. vrsta najsitnijihtiskarskih slova od tipografskih toèaka;uopæe naziv za sve stvari koje se odlikuju svojom posebnom vrijednošæu, npr. velik briljant, vrsta uskih svilenih vrpci itd. |
|
| nonšalantan |
(fr. nonchalant)nehajan, nemaran; bezbrižan |
|
| nonšalantnost |
(fr. nonchalance) nemarnost, nehajnost;bezbrižnost |
|
| nonsens |
(lat. nonsensus)besmislica, glupost, ono što nema nikakvog smisla |
|
| nonvalencija |
(lat. nonvalentia)trg. nesposobnostplaæanja |
|
| nonvaler |
(fr. nonvaleur) bezvrijednost; stvar iliimanje koje ne donosi prihoda; neprinosnost,neunosnost; vrijednosni papiri koji ne donose nikakve prihode |
|
| noogonija |
(grè. noos razum, gone raðanje) log.nauèavanje ili znanost o nastajanju pojmova |
|
| noohirija |
(grè. hoos razum, cheir gen. cheiros ruka) nasilje nad neèijim duhovnimsposobnostima, zloèin izvršen nadneèijim duševnim životom |
|
| noologija |
(grè. noos razum, logia) fil. nekad: znanost o duševnom životu, psihologija; po Gomperzu, dio filozofije koji se bavi problemom mišljenja |
|
| noologist |
(grè. noos razum, logos) fil. po Kantu, svaki mislilac koji smatra da spoznaje,neovisno od iskustva, imaju svoj izvor u razumu (Platon); supr. empirist (Aristotel) |
|
| noološki |
(grè. noos razum,um, logos rijeè,odnos) fil. koji se odnosi na duh, koji je samostalan, aktivan, stvaralaèki i napredan izvorduhovnog života; supr. psihološki |
|
| noostereza |
(grè. noos razum,steresis gubitak)med. gubitak svijesti pod utjecajem opojnih sredstava |
|
| nop |
(niz. nop, fr. nope)èvoriæ u vunenoj tkanini (suknu, èohi) |
|
