| spektrokemija |
(lat. spectrum, grè. chemeia) ispitivanje, osobito kemijskih elemenata, pomoæu spektralne analize |
|
| spektrometar |
(lat. spectrum, grè. metron) fiz. sprava za odreðivanje velièine skretanja obojenih zraka spektra |
|
| spektroskop |
(lat. spectrum, grè. skopeo promatram) fiz. sprava pomoæu kojese dobiva jasna slika nekog svjetlosnog izvora jer se kod spektra dobivenog obiènom prizmom boje meðusobno miješaju, dok se kod spektroskopa, sastavljenog od više leæa i prizmi, boje jasno nala |
|
| spektroskopija |
(lat. spectrum, grè. skopeo promatram) kem. naèin ispitivanja sastava kemijskih spojeva prouèavanjem njihovih spektara; usp. spektralna analiza |
|
| spektrotelegrafija |
(lat. spectrum, grè. tele, grafia) optièka telegrafija kod koje svjetlosne zrake prolaze kroz jednu izbušenu metalnu ploèu, koja odgovara Morseovoj abecedi, i kroz prizmu se raspadaju u pojedinaène spektre; primatelj vijesti takoðer promatra kroz prizmu |
|
| spekulacija |
(lat. speculatio) 1. fil. ispitivanje èistim mišljenjem, težnja za spoznajom putem èistog mišljenja uz suradnju intuicije i fantazije, težnja za spoznajom koja prelazi granice iskustva; 2. trgovaèka težnja za zaradom, predviðanje vjerojatnog dobitka ili g |
|
| spekulant |
(lat. speculans) promatraè, istraživaè, teoretièar; mudrijaš; èovjek poduzetan u trgovaèkim poslovima, onaj koji zaraðuje putem kupnje i preprodaje, osobito na burzi (za ovo znaèenje èešæe se upotrebljava oblik špekulant) |
|
| spekulativan |
(lat. speculativus) 1. èisto misleni, do kojega se dolazi putem èistog mišljenja, koji nastaje putem spekulacije, teorijski; spekulativna filozofija filozofija Fichtea, Schellinga i Hegela, buduæi da su oni, neovisno o iskustvu, stvorili sustave kojima su |
|
| spekulirati |
(lat. speculari promatrati, izgledati gledati unaokolo) 1. udubljivati se duhom u što, razmišljati, mudrovati; 2. praviti trgovaèke planove, razmišljati o moguænosti zarade putem kupnje i prodaje (robe, vrijednosnica i dr.); špekulirati |
|
| spekulum |
(lat. speculum zrcalo) kir. instrument pomoæu kojega se odreðeni dijelovi tijela drže otvoreni, proširuju ili pomoæu kojega se gleda u njih, npr. speculum ani èit. spekulum ani (lat.) èmarno zrcalo (za širenje i pregled stražnjeg crijeva); speculum oculi |
|
| speleologija |
(grè. spelaion špilja, logia znanost) dio zemljopisa i geologije koji prouèava špilje i druge srodne pojave u kršnom zemljištu |
|
| spelin |
svjetski jezik, sastavljen prema volapiku, samo jednostavniji |
|
| spelter |
(engl.) trgovaèki naziv za cink |
|
| spelunka |
(lat. spelunca) špilja, razbojnièko gnijezdo; mraèan i prljav stan, mraèna i prljava gostionica; spelunka |
|
| sperma |
(grè. sperma sjeme) 1. zool. životinjsko i ljudsko sjeme, gusta i bjelièasta sjemena tekuæina spolno zrelih mužjaka koju pri odnošaju izbacuje ud i koja sadrži spermatozoe; 2. bot. sjeme |
|
