sankt |
(lat. sanctus, sanct) sveti; skraæeno: S., Set., St., npr. Set., St. Paulus Sv. Pavao |
|
sanktifikacija |
(lat. sanetificatio) posveæenje, proglašenje svetim |
|
sanktuarij |
(lat. sanetuarium) svetinja, najsvetije mjesto u hramu starih Židova; unutrašnji kor u kat. crkvama; prostor oko glavnog oltara; mjesto gdje se èuvaju relikvije i svetinje; sveto, nepovredivo mjesto |
|
sans |
(fr. sans atout bez aduta) v. preferans |
|
sansgéne |
èit. san žen (fr.) bez ustezanja, bez ustruèavanja, neusiljeno |
|
sansara |
(sanskr.) fil. kružni tijek života u indijskoj filozofiji, život koji se ponovnim raðanjem stalno obnavlja, sa svima svojim patnjama i neudovoljenim željama, i od kojega je u nirvani jedini spas; usp. sankja |
|
sanskrt |
(sanskr. samskrta) "savršen, klasièni jezik", jezik Hinda u Hindustanu kojim su napisana njihova klasièna vjerskofilozofska i pjesnièkadjela; kao narodni jezik izumro veæ u VI. st. pr. n. e., ali znanstvenici u Indiji i danas njime govore i pišu |
|
Sansouci |
èit. Sansusi (fr.) "bezbrižnost", ime omiljenog dvorca njemaèkog cara Fridricha Velikog, kod Potsdama |
|
santa |
(tal., šp.) prid. sveta; im. svetica; santa èasa èit. santa kaza (šp.) "sveta kuæa", zgrada inkvizicije u Madridu |
|
santalin |
(lat. santalum) obojena tvar koja se dobiva od crvene sandalovine |
|
santim |
(fr. centime) francuska i švicarska novèana jedinica = 1/100 franka |
|
santinela |
(fr. sentinelle) voj. straža; stražar |
|
santo |
(tal., šp.) prid. svet; im. svetac |
|
santonin |
(lat. santoninum) farm. gorak prah koji se dobiva od biljke Arthemisia cinae, služi kao lijek protiv glista |
|
santonizam |
(lat. santoninum) med. trovanje glistomorom; usp. santonin |
|