| SVADBA |
svečanost prilikom sklapanja braka. Osl. ceremonijausmjerenih neposredno na čin sklapanja braka i njegovo regulisanje, S. obuhvata još i niz sporednih i raznovrsnihobičaja. Isto što i svatovi. |
|
| SVADBA POD VJEŠALIMA |
vrlo star običaj koji je nekada bio rasprostranjen naročito u Engleskoj i Poljskoj. Sastojao se u tome što su osuđenom na smrtpoklanjali život i dali slobodu akobi neka djevojka koju bi sreo na putu do vješala izjavila da želi snjime stupiti u brak. Takva |
|
| SVADBA U STARIH ARAPA |
nazivali su je i »mužpodiže šator nad svojom ženom« ili »onulazi k njoj«.Bogato ukrašenu i namirisanu djevojkudovodili su usvečanoj povorci isto tako svečano odjevenom mladoženji.Suština svadbenog obreda sastojala se utome što bi nekimuževljev rođak zavio |
|
| SVADBA U STARIH EGIPĆANA |
prethodila joj je vjeridba koju su sprovodili tako štobi vjerenik prebacio vjerenici plast preko glave i tijela. Time ju je simbolički uzimao u posjed i ujedno seobavezivao da će je u svemu zaštićivati. Uoči svadbe djeveri su donosl.i u kućumlade otkupnin |
|
| SVADBA U STARIH GERMANA |
imala je dva djela. U prvom djelu našao bi se mladi par ukrugu svojih rođaka. Tadabi morali svečano izjaviti da žele stupiti u brak. Slijedilo je rukovanje, zagrljaji ipoljupci sa svim članovima obe porodice. Timeje mladi par bio primljen u porodični krug |
|
| SVADBA U STARIH GRKA |
sastojalase od niza magijsko-simboličkih radnji. Prije dolaska mladoženje u nevjestinu kuću ona bi boginji Artemidi (v.)žrtvovala pojas (v.). Zatim bi mlada obavila svadbeno kupanje (v.),a svadba se održavala za vrijeme punog mjeseca (v.). Kad bi stigao m |
|
| SVADBA U STARIH INDIJACA |
započinjala je svečanim dolaskom vjerenika udjevojčinu kuću. Tamo bi gapočastili napitkom od mlijeka, meda i maslaca (afrodizijak, v.). Tada je mladoženja predavao mladi svadbene darove. Slijedilo je njenokupanje (v. Svadbeno kupanje),pa odricanje mlade p |
|
| SVADBA U STARIH IZRAELACA |
u suštini sastavljanje i potpisl.anje vrlo preciznog bračnog ugovora pošto bi mladoženja isplatio određenu svotu novca budućemtastu i njegovoj rodbini Zatim bi darivao mladu i dao joj otkupninu za njeno djevičanstvo. Isplatom tih dažbina djevojka je prela |
|
| SVADBA U STARIH RIMLJANA |
započinjala je svečanim obredom spajanja ruku mladogpara koji je pri tomsjedio na koži žrtvene životinje, a u prisustvu sveštenika.Prije toga je mlada žrtvovala kućnim bogovima svoje dječje igračke i djevojačkuodjeću zamjenjujući je svečanom svadbenomodje |
|
| SVADBENI KOLAČ |
kolačkoji je prisutan na svadbenim svečanostimasvih naroda. Odavna predstavlja simbol plodnosti.Indijci prikazuju svog boga plodnosti Poleara s falosom (v.) u jednoj ruci i S. K. u drugoj. U antičko doba bio je S. K.prisutan na svim i svetkovinama plodnos |
|
| SVADBENI SVITAK |
niz slika erotskog sadržaja s tekstom koji ih tumači, a koji uJapanu daruju mladoj nakon svadbe. Svrha mu jeda pouči mladu ženu kako da se vlada u prvojbračnoj noći (v.) i kako će se uopšte prilagoditi spolnom životu s mužem. Običaj darivanja mlade bio je |
|
| SVADBENI VEO |
prastari običaj da se lice mlade prilikom svadbe, odn. pri prelasku izsvoje kuće u mladoženjinu kuću pokrijeneprozirnim velom. To se činilo s nevjestamai u starih Izraelaca kao i u Grka i Rimljana. Iza tog običaja skrivao se strah od demona koji su prema |
|
| SVADBENO DEBLO |
običaj koji se još ponekad susreće u juž. Italiji i sl.iliji. Sastoji se u tome što mladićnoću položi deblo nekog drveta, najčešćebukve, pred vrata svoje drage. To jeznak da je želi uzeti za ženu. Ako ukućani ujutro unesu deblo u kuću, mladićeva je ponuda |
|
| SVADBENO KUPANJE |
prastari običaj u gotovo svih naroda da se nevjesta prije vjenčanja okupa. Taj običajnije imao nikakve veze s higijenom, već je nastao iz vjerovanja da se prilikomsvadbe, a naročito pri defloraciji (v.) mogu pojaviti zli dusl.koji će mladi naškoditi. Neki |
|
| SVAK |
svojak, muž ženine sestre kome je sestra njegove žene svast ili svastika, svaja. |
|
