SATIRE |
roman u 20 knjiga rim. Pisca PetronijaArbitra (v.). Veći dioje izgubljen. Sačuvana je samo 15. i 16. knjiga, tj. Najviše 1/8 čitavog djela, pa i tu nedostaju pojedini dijelovi. Danas poznatiostaci romana pronađeni su 1650.u Trogiru. Oni nam na vrlo realis |
|
satirièar |
(lat. catiricus) pisac satira; duhovit podsmjehivao |
|
satirijaza |
(grè. Satyros) med. bolesna pojaèanost spolnog nagona, spolna nezasitnost kod muškaraca; takoðer: unakaženost lica gubom |
|
SATIRIJAZA |
(grč. satyros — satir), bolesnopojačani spolni nagon u muškarca. Ponekad jeprirođeno svojstvo ili je izraz nekogpsl.ičkog oboljenja. Ispoljava se u muškarčevojneprestanoj potrebi za spolnim zadovoljavanjem.Zato takav muškarac ponekad bez ustručavanja pris |
|
satirska igra |
(grè. Satyros) parodièan epilog u starogrèkoj tragediji u kojem su satiri tvorili zbor |
|
satisfakcija |
(lat. satisfactio) zadovoljenje, u sluèaju uvrede èasti, dostojanstva i si., posebice putem dvoboja; isprika, opravdanje; nadoknada štete |
|
satler |
(njem. Sattler) sedlar |
|
SATNA ZONA |
V. vVREMENSKA ZONA |
|
šato |
(fr. chaudeau) kuh. 1. punè s jajima; 2. preljev za kolaèe od vina ili mlijeka, jaja i šeæera |
|
satrap |
(st.perz. kshatrapavan zaštitnik podruèja, grè. satrapes) pokrajinski namjesnik u staroj Perziji; pren. velik, ugledan, ohol i samovoljan vladar, despot |
|
satrapija |
(grè. satrapeia) 1. veliko podruèje na kakva je bila podijeljena stara perzijska država; 2. namjesništvo (ili: upraviteljstvo) perzijske pokrajine; 3. pren. zemlja ili podruèje u kojem neki pojedinac samodržaèki vlada |
|
saturacija |
(lat. saturatio) kem. zasiæivanje, zasiæenje; zasiæenost; proèišæavanje otopine šeæera; neutralizacija |
|
saturancije |
(lat. saturantia) mn. med. sredstva za upijanje i odvoðenje želuèane kiseline |
|
saturirati |
(lat. saturare) kem. zasititi, zasiæivati, neutralizirati |
|
Saturn |
(lat. Saturnus) 1. mit. po starorimskoj legendi, najstariji kralj Lacija, zatim bog usjeva i zemljoradnje, kasnije smatran kao grèki Kronos; 2. astr. nakon Jupitera najveæi planet Sunèevog sustava, u ravnini njegova polutnika (ekvatora) lebdi sustav od tr |
|