| teoba |
(tur. tövbe)prijekor; pokajanje, skrušenost |
|
| teodiceja |
(grè. Theos Bog, dike opravdanje)teol.fil. "opravdanje Boga", nauèavanjeteologa i nekih filozofa (stoika iLeibniza) koje usklaðuje zlo koje postoji u svijetu s Božjom pravednošæu |
|
| teodolit |
(podrijetlo nepoznato)opt. spravaza mjerenje azimuta i visine nebeskih tijela; sprava za mjerenje kutova |
|
| TEODORA |
bizantinska carica (487—548). Prijenego što se udala za cara Justinijana I bilaje glumica i kurtizana, čuvena po svojoj razvratnosti. Svojom glumom iplesanjem toliko je očarala cara da ju jeuzeo za ženu, uprkos jakom otporu svoje porodice i čitavog dvora. |
|
| teofagija |
(grè. theos Bog,fagein jesti) vjersko nauèavanje da se Bog nalazi u odreðenoj hrani i da osoba koja tu hranu jede, prima u sebe Boga |
|
| teofanija |
(grè. theofaneia)javljanje Boga ljudima (kod mnogobožaca i u Starom zavjetu); u kršæanstvu: Sv. tri kralja (kodkatolika), Bogojavljenje (kod pravoslavaca) |
|
| teofobija |
(grè. Theos Bog,fobos strah) strah od Boga |
|
| teogamija |
(grè. theos bog,gamos svadba) svadba bogova;svadbena pjesma u slavu bogova |
|
| teognozija |
(grè. Theos Bog,gnosis spoznaja) spoznaja Boga |
|
| teogonija |
(grè. theogonia)postanak (ili: stvaranje) bogova, povijest bogova; naslov jedne pjesme grèkogpjesnika Hesioda;fil. ispitivanje o psihološkom podrijetlu ideje o Bogu |
|
| teokracija |
(grè. theokratia)Božja vladavina, oblik državnog ureðenja u kojem Bog vlada preko sveæenstva ili nekog svjetovnogpoglavara kao njegovog zastupnika, npr. kod starih Izraelaca, papinskadržava Vatikan itd. |
|
| teolog |
(grè. theologos) poznavatelj nauèavanja o Bogu; onaj koji uèi o Bogu; bogoslov; student teologije; vjerouèitelj, sveæenik |
|
| teologija |
(grè. theologia)znanost ili, toènije, nauèavanje o Bogu, o bogovima; bogoslovlje; takoðer: sustav nauèavanja kršæanskeCrkve |
|
| teomanija |
(grè. Theos Bog,mania pomamaludilo, strast) pretjeran vjerski zanos, vjersko ludilo |
|
| teomonizam |
(grè. Theos Bog,monos jedini)fil. monizam koji samo Bogu pripisuje postojanje, a sve ostalo smatra njegovimdjelom (za razliku od fiziomonizma, koji smatra prirodu kao jedino štostvarno postoji) |
|
