... Rječnik | VAMP-ZENA | ženska osoba koja nalazi naro... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

VAMP-ZENA ženska osoba koja nalazi naročito zadovoljstvo u psl.ičkom i fizičkommučenju svojih seksualnih partnera (v. Mizandrija). Naziv potiče od recivampir (v.).  
vampir (slav., tal. vampiro, fr. vampire) prema narodnom vjerovanju Južnih Slavena, Grka i Rumunja: mrtvac koji noæu ustaje iz groba i siše ljudima krv; po tome zool. (lat. vampyrus spectrum) veliki južnoamerièki šišmiš koji u nedostatku hrane napada sisavce, pt  
VAMPIR vukodlak, u narodnom vjerovanju mnogihnaroda, pa i našega, zaoduh koji noću u snu napada ljude, sl.e im krv, na taj ih način oslabljuje,oduzima im životnu snagu, pa oni uskoro umru.U nekim narodnim pričama o vampiru ta nemanprilikom sl.anja krvi svojoj žr  
vampirizam med. prekomjerno puštanje krvi; usp. vampir  
van sastavni dio niz. prezimena, oznaèuje mjesto roðenja  
vana (njem. Wanne od lat. vanus prazan, šupalj) kada za kupanje  
vanadij (lat. vanadium) kem. element (nazvan po imenu skandinavske božice ljubavi i mladosti Vanadis), kovina pronaðena 1830. u rudama željeza i olova, atomske težine 50,95, redni broj 23, znak V  
VANADIS u skandinavskoj mitologiji boginjaljubavi i mladosti.  
Vandali (lat.) mn. germanskogotsko pleme koje je od III. st. n. e. ratovalo s Rimljanima na Rajni, kasnije se nastanilo u Panoniji (Ugarskoj), u V. st. pustošilo Galiju, Španjolsku i Italiju, a 455. pljaèkalo Rim èetrnaest dana uništavajuæi sva umjetnièka djela i  
vandalizam (lat. Vandali, tal. vandalismo) vandalska æud, tj. divljaštvo, divljaèka strast za rušenjem i uništavanjem umjetnièkih predmeta i dr.; usp. Vandali  
vandemijer (fr. vendémiaire, lat. vindemia) "mjesec berbe", prvi mjesec nekadašnjeg francuskog revolucionarnog kalendara, od 22. IX. do 21. X.  
vanderèek (njem. wandern putovati) pehar iz kojega se pije naizmjenice  
vandrokaš (njem. wandern putovati) nekada: mladi kalfa na vandrovci; kasnije: skitnica uopæe  
vandrovka (njem. wandern putovati) nekada: putovanje mladoga kalfe po svijetu od majstora do majstora radi stjecanja radnog iskustva; kasnije: skitnja uopæe  
Vani mn. mit. germanski bogovi plodnosti, zemlje i obilja  

1 6 7 8 9 10 18