zero |
(fr.) nula, ništica |
|
žersej |
(fr. jersey) vrstapletenog svilenog materijala za haljine |
|
zert |
(tur. sert žut, blijed) 1. prid. naprasit, ljut; 2. pril. muèno, neugodno |
|
žerve |
(fr. gervais) vrstamasnog francuskog sira, nazvanog po prvom proizvoðaèu Gervaisu |
|
ZET |
kćerkin muž kome su ženini roditelji tast ili punac i taštaili punica, kao i sestrin muž kome je ženin brat šurak, a ženina sestrasvast ili svastika. |
|
zetetièan |
(grè. zetetikos) koji traži, koji pita, ispitivaèki, istraživaèki |
|
zetetika |
(grè. zeteo tražim, istražujem; pitam) vještina da se pomoæu vještog postavljanja pitanja doðe do istine (Sokratova metoda) |
|
žeton |
(fr. jeton) metalnaili plastièna ploèica koja kod igara na sreæu zamjenjuje novac; tisk. tiskarsko mjerilo za mjerenje teksta |
|
zeugma |
(grè. zeugma most; jaram) ret. figura pri kojoj se jedan predikat (glagol), koji zapravo pripada samo jednom subjektu, odnosi na više subjekata, ili kad se subjekt koji pripada samo jednom predikatu odnosi na dva ili više predikata, npr: "Moje oèi gledaju |
|
Zeus |
(grè. Zeus) mit. najstariji i najštovaniji bog kod starih Grka, otac bogova i ljudi, bog neba, nebeske vatre (munje) i svjetlosti, ozbiljni, svemoæni i sveznajuæi gospodar svijeta, praizvor pravde i poretka, zaštitnik doma, grada i gostoprimstva, spasilac |
|
zevak |
(tur.) dokolica, odmor, uživanje |
|
zeval |
(tur.) 1. kraj, propast; opasnost; 2. najviša toèka sunca (u podne) |
|
ZEVS |
glavni grč. bog, gospodar Olimpa, bogneba. Rimljani su gazvali Jupiterom. Zevs je oličenje klasl.nog patrijarhalnog shvatanja muškarčevapoložaja u odnosu spolova. Zevs sebi prisvaja pravo na potpunu spolnu slobodu izvan braka. Zato stupa useksualne odnose |
|
ZEVS |
vrhovni bog st. Grka, centr. ličnost uant. grč. mitologiji u kojoj je bio prikazivan kao najmoćniji i najuzvišeniji bog Grka. Slavili su gakao svemogućeg gospodarasveta, oca bogova i ljudi, vladara svih bogova i kraljeva. Prebivalište mu je bilo na Olimpu |
|
žežin |
(lat. jejunium) postpred velike blagdane |
|