| Diaphoretica |
(remedia), dijaforetici, sredstva koja podstiču znojenje. Sin. sudorifera. |
|
| Diaphragma |
Dijagragma, pregrada s otvorom; (anat.) prečaga, širok, pljosnat mišić koji razdvaja trbušnu duplju od grudne i služi kao glavni mišić disanja; (reng.) blenda ili zastor na oklopu redngenske cijevi kojima se po volji reguliše širina snopa rendgenskih zrakova; d. oris, mišićno dno ili podusne duplje na kome počivaj ezik; d. pelvis, karlična prečaga, zatvara donji dio karlice čineći njeno dno; d. urogenitale, predio kojim protiče uretra i koji se nalazi između rukavaca penisnog kavernoznog sistema. |
|
| Diaphragmotocele |
V. hernia diaphragmatica |
|
| Diaphyiss |
Dijafiza, srednji dio, trup cjevaste duge kosti. |
|
| Diarrhoea |
Dijareja, proliv. Pojava čestih, više ili manje tečnih stolica. Simptom raznih oboljenja; dizenterička d., sluzavo-krvava stolica, v. dysenteria; gastrogena d., proliv koji nastaje usljed poremećaja u želucu najčešće pri ahlorhidriji; kalorečka d., d. u vidu seroznih stolica pri koleri; ljetnja d., nastaje u djece ljeti usljed toksične hrane; ljenterička d., nestvareni dijelovi hrane u tečnoj stolici; mehanička d., nastaje usljed prepreka u oticanju krvi u crijevima (ciroza jetre); sterkoroalna d., proliv praćen kolikama koji nastaje poslije opstipacije u trajanju dva ili tri dana. |
|
| Diascopia |
Dijaskopija. V. vitropresia. |
|
| Diastasis |
Dijastaza, rastavljanje, npr. epifize od dijafize, stidnih kostiju u simfizi jedne od druge, itd. |
|
| Diastema |
Dijastema, međurpostor; (stom.) razmak između dva zuba, urođen obično između sjekutića. Dolazi i usljed vađenja zuba, pomjeranjem ostalih zuba prema krezubosti, a i kao posljedica oboljenja parodoncijum. |
|
| Diastole |
Dijastola, ritmično opuštanje (poslije skupljanja) i širenje nekog organa (npr. komore ili prekomore srca). |
|
| Diatermotherapia |
V. therapia |
|
| Diathermia |
Dijatermija, primjena visokofrekventne struje u cilju dubinskog zagrijavanja tijela. Napon struje iznosi nekoliko stotina volti, jačina 500 do 3.000 mA, frekvencija oko 500.000 do 1.000.000 cikla (herca), talanse dužine 600-300 metara. Zato se zovej oš i dugotalasna d. Primjenjuje se u terapiji i u hirurškoj tehnici (kaustici). |
|
| Diathesis |
Dijateza, naklonost organizma ka izvjesnim oboljenjima, koja mogu biti urođena ili stečena; d. anglospastica, dijateza u osoba s labilnim vegetativnim nervnim sistemom, koja se izražava u kolebanju krvnog pritiska, nesvjestici, migreni, brzoj promjeni boje lica itd.; Czernyjeva d., v. d. exsudativa; d. exsudativa, eksudativna dijateza, odlikuje se naklonošću ka naročitim promjenama na koži, sluznicama, kao i uvećanjem limfnih organa odojčadi i male djece; česti ojedi, razni ekcemi, učestali bronhitisi itd. Sin. Czernyjeva d.; d. haemorrhagica, hemoragijska dijateza, hemoragički sindrom. Sklonost krvavljenjima kože i sluznica. Krvavljenja mogu biti spontana (Werlhofova bolest) ili izazvana (hemofilija). Uzroci: urođeni ili stečeni poremećaji hemostaznih činilaca (trombocita, tromboplastina, protrombina itd.). V. purpura; d. urica, urička dijateza, giht, podagra. Sklonost za nagomilavanje mokraćne kiseline i urata u krvi i u tkivima. Dovodi do napada gihta, koji se ispoljavao tokom i jakim bolom u predjelu velikog prsta na nozi (podagra). |
|
| Diazini |
Heterociklična nezasićena jedinjenja sa šestočlanim prstenom, koja sadrže dva azotova atoma u prstenu. |
|
| Diazo-jedinjenja |
Jedinjenja koja sadrže grupu –N = N – za koju je sa jedne strane vezan aril, C6H5, a s druge strane neka druga grupa: C6H5 – N = N – X. |
|
| Diazo-reagens |
V. reagens |
|
