| Abortiva |
Abortivna sredstva, sredstva za izazivanje pobačaja. Mnogobrojna i raznovrsna fizička i hemijska sredstva kojima se može izazvati prekidanje trudnoće. Ovakav način izazivanja pobačaja, vrlo često je opasan po život i zdravlje žene. |
|
| Abortivus |
Abortivan, (1) koji traje kratko, koji nema potpuno trajanje, koji skraćuje tok neke bolesti, nepotpun; (2) koji izaziva pobačaj ili je u vezi s njim. |
|
| Abortus |
Pobačaj, prekid trudnoće prije 28. nedelje, odnosno prije kraja VII lunarnog mjeseca, kada plod još nije sposoban za vanmaterični život; a. arteficialis, vještački pobačaj, komisijski indiciran i odobren iz medicinskih indikacija, u cilju da se spase žena od smrti ili pogoršanja nekog postojećeg oboljenja, i socijalnih indikacija, u slučaju da trudnoća ugrožava socijalni položaj žene i porodice. Vrši se u medicinskim ustanovama od nadležnih ljekara, a po prethodnom komisijskom pregledu od strane naročito određene komisije u kojoj se nalazi ljekar specijalista ginekolog, internista, socijalni radnik i sekretar komisije i koja postavlja indikaciju i odobrava prekid trudnoće; a. completus, potpuni abortus, tj. kad u materici nema više dijelova jajeta; a. criminalist, kriminalni pobačaj, za koji nema komisijskog odobrenja, već se vrši iz raznih pobuda na zahtjev same trudne žene ili muža. Ovaj prekid trudnoće smatra sse kriminalnim bez obzira da li je izvršen od strane ljekara specijaliste, ljekara nespecijaliste, babice, stručnog medicinskog osoblja, nestručnih osoba ili same trudne žene; a. habitualis, habitualni pobačaj koji se ponavlja kod više od tri uzastopne trudnoće iste žene; a. imminens, prateći pobačaj koji se često još može zaustaviti; a. incipiens, pobačaj koji je započeo usljed čega se trudnoća ne može više održati; a. spontaneus, spontani pobačaj, pobačaj koji nastupi usljed oboljenja majke ili oboljenja i nepravilnosti u razvitku ploda. |
|
| Abrachius |
Nakaza bez jedne ili obje ruke. |
|
| Abrasio |
Abrazija, skidanje komadića ili cijele sluznice nekog organa grebenjem oštrom kašičicom (kiretom), npr. Iz materice (kiretaža), u dijagnostičke ili terapijske svrhe; a. entium (stom.) oznaka za sastrugane zubne površine nastale usljed prirodnog trošenja ili vještački stvorene usljed upotrebe oštrog praška za zube, ili u terapijske svrhe. |
|
| Abrazione fasete |
Stvaranje, usljed trenja pri žvakanju, između gornjih i donjih zuba, na kvržicama griznih površina, novih ravnih površina u smjeru međusobnih pokreta odgovarajućih pojedinih gornjih i donjih zuba. Pri izradi proteza nastoji se da se to vještački napravi radi bolje funkcije i stabilnosti vještačkih vilica. |
|
| Abrazioni zubik |
Zubik sa manjom ili većom istrošenosti (zaravnanje) griznih površina zuba sa strane kao i sječivnih ivica prednjih zuba usljed žvakanja, tako da nema više normalnog reljefa kvržica i fisura na griznim površinama. Vrlo često je ovo posljedica škripanja zubima pri spavanju. |
|
| Abrodil |
Natrijumova so jod-metan-sumporne kiseline, služi kao kontrastno sredstvo za intravensku pijelografiju ((urografiju), arteriografiju itd. |
|
| Abruptus |
Strm, okomit. |
|
| Abscessus |
Apsces, zagnoj, ograničeno nagomilavanje gnoja u nekom tkivu; a. alveolaris, akutno ili hronično ograničeno gnojno zapaljenje mekog dijela ozublja, često kao prvi znak paradentoze usljed retencije gnoza u ginivalom špagu. Akutni a.a. počinje naglo jakim bolovima i otokom bliže rubu desni. V. parulis. Sin. A, paradentalis; a. Brodie, blagi oblik hematogenog osteomijelitisa u moždanskom kanalu metafize loptastog izgleda s kondenzovanim rubom i rasvjetljenom sredinom; a. cerebri, apsces mozga, ograničeno gnojno zapaljenje mozga pri kome se stvara šupljina ispunjena gnojem. Postaje prelaskom bakterija u mozak kod gnojnog zapaljenja srednjeg uha, čeonog i etmoidnog sinusa, angina, bronhitisa, zapaljenja pluća ili traumatskim unošenjem klica u mozak; Dauglas a., skupljanje gnojne kolekcije u Douglasovom prostoru. Stvara se poslije zapaljenskih procesa u maloj karlici, gnojnog zapaljenja parametrija, prskanja zagnojenih tuba i jajnika i zagnojene vanmaterične trudnoće; fiksacioni a., vještački stvoren apsces koji nastaje poslije ubrizgavanja nadržajnih materija (npr. Terpentinskog ulja) u cilju liječenja spetičkih oboljenja. F.a. danas se rijetko primjenjuje kao terapijsko sredstvo; a. frigidus, hladni apsces, kolekcija gnoja koja potiče od tuberkuloznog procesa u nekoj kosti ili zglobu (prljen, zglob kuka ili koljena itd. Gnoj se od kosti širi u okolno rastresito vezivno tkivo između mišića, razdvajajući ih i stvarajući na taj način šupljinu ispunjenu gnojem. Na unutrašnjoj strani ove šupljine nalazi se granulaciono tkivo, a okolina ne pokazuje znake zapaljenja (odsustvo hiperemije i toplote), zbog čega je ovaj apsces dobio ime hladni apsec; a. hepatis, apsces jetre. Ograničen gnojni proces u tkivu jetre. Rjeđe samo na jednom mjestu (solitarni a.), često na više mjesta (mulitipli a.). Uzroci su gnojni procesi u trbušnoj šupljini (metastaze bakterija putem v. porte ili limfnim putem), piemija (metastaze putem hepatičke arterije), ameb |
|
| Absence |
(fr.) absans, kratkotrajan prekid kontinuiteta svjesti. V. epileptički napad. |
|
| Absolutorium |
Završetak propisanog broja semestara u toku studija odnosno potvrda o tome. V. apsolvent. |
|
| Absolutus |
Apsolutan, potpun, bezuslovan. Npr. Arrhythmia absoluta, apsolutna aritmija. |
|
| Absorptio |
Apsorpcija, upijanje; (1) upijanje gasa u tečnost ili čvrstu materiju ili tečnosti u čvrstu materiju; (2) prodiranje neke materije u drugu, kojom prilikom jedna materija predaje energiju, a druga je prima i pretvara u neku drugu vrstu energije; (3) zadržavanje zrakova u nekoj sredini (npr. Zrakova svjetlosti određene talasne dužine u nekoj sredini (npr. zrakova svjetlosti određene talasne dužine u nekoj tečnosti ili gasu), v. apsorpcioni spektar (pod sprektar); (fiziol.) prodiranje neke materije u tkiva putem krvnih i limfnih sudova, v. resorpcija; (4) gašenje svjetlosti ili bilo koga od njenih sastojaka koje prouzrokuju crni ili obojeni predmeti; (5) zaustavljanje toplotnih zrakova, pri čemu se temepratura rijela koje ih apsorbuje polako povišava: karakteristična a., a koja se javlja ako je foton u stanju da izbaci elektron iz unutrašnje atomske ljuske. To je moguće kad je talasna dužina asporbovanog fotona upravo ravna karakterističnom zračenju tog elementa. Kako je foton ispao iz snopa rendgenskih zrakova, njegova asporpcija manifestuje se crnim linijama (Frauenhoferove linije), čiji su izgled i raspored karakteristični za svaki element. Na k. a. osniva se rendgenska spektrografska analiza; a. rendgenskih zrakova – kad r. Zraci prodiru kroz materiju, oni gube jedan dio energije, slabe usljed apsorpcije. Prilikom a. nastaje u materiji čitav niz promjena: rasipanje (disperzija), fluorescencija (sekundarno zračenje), emisija elektrona (fotoelektirčni efekat) i vibracija (toplota). A, može biti potpuna i djelimična. Potpuna je onda kad se svi zraci utope u tijelu (nestanu); djelimična je kad jedan dio upadnih zrakova prođe kroz tijelo. Npr., čovječe tijelo smao djelimično apsorbuje rendgenske zrakove, zbog čega je moguća njihova primjena u medicini; a. zračne energije, odnos smanjenog intenziteta zračne energije Id poslije prolaska kroz debljinu d, prema upadnom intenzitetu Io. |
|
| Abstinentio |
Apstiencija, uzdržavanje, lišavanje, odricanje, npr. apstinencija od alkohola. |
|
