| Articularis |
Zglobni (npr. facies articularis, zglobna površina kosti). |
|
| Articulatio |
Zglob, mjesto na kome kosti dolaze u dodir, bilo dvije ili više njih: prema tome, postoje prosti i složeni zglobovi. Prema obliku zglobne površine dijele se na kuglaste (a. spheroidea), jajaste, sedlaste (a. sellaris), točkaste i zglobove šarke (ginglimus). Prema pokretljivosti, dijele se na pokretne, polupokretne i nepokretne. Pokretni i polupokretni zglobovi imaju zglobne površine pokrivene hijalinom hrskavicom, zglobnu čahuru, čiji je spoljni list fibrozan, a unutrašnji sinovijalan, i zglobne veze koje pojačavaju čahuru zgloba i vezvadušnu šupljinu. Sin. articulus; a. atlanoaxialis, zglob između I i II vratnog pršljena; a. atlantooccipitalis, zglob između I vratnog pršljena i potiljačne kosti; Charcotova a., tabesna artropatija, najčešće lokalizovana na donjem ekstremitetu. Karakteriše se atrofijom epifiza koje su povod luksacijama i rarefakcijom dijafize koje su uzrok spontanim prelomima; a. coxae, zglob kuka, spoj između karlične i butne kosti; a. cubiti, zglob lakta, spoj između kostiju podlaktice i ramenice; a. genus, zglob koljena, spoj između butne kosti, golenjače i čašice; a. humeri, zglob ramena, tj. između lopatice i ramenice; a. manus, zglob ručja. Gornji zglob ručja (a. radiocarpea) nalazi se između kostiju podlaktice i kostiju ručja, a donji zglob (a. mediocarpea) između kostiju prvog i drugog reda ručja. V. corpus. A. talocruralis, skočni zglob (gornji), zglob između kostiju potkoljenice i skočne kosti; a. tarsi transversa Choparti, poprečni zglob nožja, sastavljen od dva zgloba: jedan je između skočne i čunaste kosti nožja, a drugi između petne i kockaste kosti nožja; a. tarsometatarsae Lisfranci, nožno-donožni zglob stopala, složen zglob (3) koji dijeli kosti nožja od kostiju donožja i približno dijeli prednju polovinu stopala od zadnje; a. temporomandibularis, vilični zglob, tj. zglob donje vilice s objema sljepoočnim kostima. |
|
| Articulus |
V. articulatio |
|
| Artifical dentim |
(Fletscher, engl.), v. flečer. |
|
| Artificialis |
Artificijalan, vještački. Suprotno: naturalis. |
|
| Artikulacija zubika |
Kontakt griznih površina gornjih i donjih zuba u pokretu. |
|
| Artikulaciona anomalija |
Stanje u kome je pravilan odnos gornjih i donjih zuba poremećen. Najčešće je posljedica vađenja pojedinih zuba, usljed čega zubi iz suprotne vilice više izrastu pa pri kretnjama žvakanja dolazi do dejstva nepovoljnih sila na pojedine zube, a kao posljedica toga nastaje oboljenje tkiva koje fiksira zube u alveoli ili oboljenje parodoncijuma. Sin. traumatska okluzija, traumatska artikulacija. |
|
| Artikulaciona hartija |
U pantljikama isječena deblja indigo-hartija, koja se upotrebljava da bi se utvrdila ispravnost okluzije i artikulacije prirodnih i vještačkih zuba. |
|
| Artikulaciona ploča |
Ravna metalna ili staklena pločica koja se upotrebljava u zubnotehničkoj laboratoriji da bi se kod totalnih proteza postavili gornji i donji zubi tako da što vjernije odgovaraju položaju prirodnih zuba u vilicama. |
|
| Artikulaciona ravnoteža |
Idealna artikulacija u kojoj su, pri svim pokretima donje vilice, svi zubi donje vilice stalno u kontaktu s odgovarajućim zubima gornje vilice. Pri ovakvoj artikulaciji, ako postoje svi zubi u gornjoj i donjoj vilici, svaki zub podnosi bez štete sve sile koje djeluju na njega prilikom žvakanja. Prilikom izrade totalnih proteza treba postići ovakav odnos zuba. |
|
| Artikulacioni model |
Postavljanje izlivenih modela poslije uzimanja otisaka gornje i donje vilice. Služi za nastavu, planiranje rada ili izradu protetičke zamjene. |
|
| Artikularni reumatizam |
V. rheumatismus |
|
| Artikulator |
Naprava koja podražava pokrete vilica u zglobu pa se pri izradi protetičkih nadoknada (mostova, proteza) mogu izvoditi kretnje sa modelima gornje i donje vilice. |
|
| Artikulisati |
Jasno izgovarati glasove, samoglasnike i suglasnike; (hir.) uzglobiti, uzglobljavati. |
|
