| Leuco- |
U složenicama označava nešto bijelo ili da je u vezi s nečim što je bijelo, npr. leukocit, leukotomija itd. |
|
| Leucocythaemia |
V. leucaemia |
|
| Leucocytopenia |
Leukocitopenija, smanjen broj leukocita u perifernoj krvi (ispod 5.000 u cmm), svih ili samo pojedinih loza (granulocitopenija, limfocitopenija itd.); maligna l., v. agranulocytosis. |
|
| Leucocytosis |
V. hyperleucocytosis |
|
| Leucocytus |
Leukocit, bezbojno («bijelo») krvno zrnce. L. se nalaze u krvi u tkivima. Jedro im je okruglasta ili nepravilna oblika. L. pokazuju sposobnost kretanja. Glavna uloga je odbrambenost: uvlače u sebe i razlažu (fagocitna) čestice nepotrebne ili štetne za organizam. Osim toga sudjeluju u prenošenju resorbovanih svarenih sastojaka hrane. Prema sastavu citoplazme dijele se u dvije grupe: granulocite (neutrofilne, eozinofilne i bazofilne) i agranulocite (limfocite i monocite), a prema obliku jedra na mononuklearne (limfociti i monociti) i polimorfonuklearne (granulociti). Prosječno l. ima 6.000-8.000 u 1 cmm krvi perifernih kapilara u odraslog čovjeka. V. pahgocytosis, hyperleucocytosis, haematopoësis; bazofilni l., krvne ćelije iz grupe leukocita čija se zrnca (granula) boje tamnoplavo baznim bojama (bazofilna zrnca), a jedro im je manje režnjevito no u neutrofilnih. U perifernoj krvi ima ih manje od 1% eozinofilni l., leukocit koji u svojoj protoplazmi sadrži eozinofilna zrnca, tj. zrnca koja se oboje crveno primjenom uobičajenih metoda bojenja krvnih razmaza. Jedro im je pretežno dvorežnjevito. Normalno ih u perifernoj krvi ima 2-4%; limfociti, najsitnije bijele krvne ćelije s relativno velikim jedrom i uzanim pojasom citoplazme. U perifernoj krvi ima ih 25-30% od ukupnog broja leukocita. Postaju u limfocitnom tkivu od limfoblasta. Danas se smatra da su nosioci imunobioloških osobina; monocit, veliki leukocit, prečnika 9 do 12 mikrona, s ovalnim ili bubrežastim jedrom i protoplazmom koja sadrži azurofilne grnaulacije. Procent monocita u leukocitnoj formuli iznosi 4 do 6. Imaju makrofagne osobine; neutrofilni l., granulociti u čijoj se protoplazmi nalaze zrnca koja se ne boje izrazito ni kiselim, ni baznim bojama, a jedro im je raznooblično režnjevito. U perifernoj krvi normalno ih ima najviše od svih vrsta leukocita (65-70%). |
|
| Leucoderma |
V. laucodermia |
|
| Leucodermia |
Leukodermija, mjestimično odsustvo normalnog pigmenta u koži ili njegova smanjena količina (hypochromia). Može biti urođena ili posljedica raznih oboljenja, trauma itd. V. albinismus, vitiligo; l. acquisitum centrifugum, kružna, vitilginozna depigmentacija oko mrkog nevusa. |
|
| Leucokeratosis |
V. leucoplakisa |
|
| Leucoma |
Leukom, veoma gusto zamućenje u rožnjači, bijele boje. Posljedica je povrede ili zapaljenja: l. coneae adhaerens = leucoma corneae + synechia anterior (zamućenje rožnjače bijele boje + sraslina dužice s rožnjačom). Nastaje poslije perforacija rožnjače koje su praćene ispadom dužice. |
|
| Leuconychia |
Leukonihija, tačkaste (l. punctata), trakaste (l. striata) bijele pjege ili nokatne ploče koje postaju u cjelosti bijele (l. totalis) i koje nastaju usljed prodiranja vazduha u pločicu nokta. |
|
| Leucopenia |
V. leucocytopenia |
|
| Leucoplakia |
Leukoplakija, hronična infekcija sluznice usta, rjeđe polnih organa koja se javlja u vidu keratoze. Na površini sluznice javljaju se pločice sedefaste boje i sluznica gubit gipkost. Sin. leucoplasia, leucokeratosis; l. sluznice usta, samostalna i slivena ostvrca bijele boje na sluznici usta, jezika i nepca. U pitanju su metaplazija i bujanje epitela, koji je na površini rožnat i suh. Smatra se kao prekancersko stanje u usnoj duplji. |
|
| Leucoplasia |
V. leucoplakia |
|
| Leucorrhoea |
V. fluor albus |
|
| Leucosis |
V. leucaemia |
|
