| Bojenje |
Vještačko bojenje tkiva ili pojedinih izlučina u cilju njihovog lakšeg izučavanja pomoću mikroskopa. Najčešća bojenja u internoj medicini: diferencijalno b., bojenje pri kome se pojedini elementi tkiva različito boje kiselim i baznim bojama, u odvojenim ili izmješanim bojama. Npr.: azan-tehnikom vezivna vlakna se boje plavo, jedra crveno, mišići ružičasto, hemacije crveno itd.: u boji po Gimzi (Giemsa) crvena krvna zrnca boje se ružičasto, limfociti plavičasto, a granulociti prema prirodi granulacija: elektivno b., primjena bojenja (boje ili postupka pri bojenju), koji boji samo izvjesne elemente (bakterije, ćelije ili dijelove ćelija) u preparatu. Sin. selektivno specifično bojenje; Gramova metoda b., sastoji se u bojenju fiksiranog razmaza bakterija baznom anilinskom bojom (npr. karbol-gencijana-violetom), u tretiranju preparata lugolom, odbojavanju alkoholom i u naknadnom bojenju preparata nekom kontrastnom bojom. One bakterije koje pri ovakvom načinu bojenja zadržavaju prvobitnu boju, tj. ne otpuštaju je prilikom «odbojavanja» alkoholom, nazivamo gram-pozitivnima. One bakterije koje pri ovakvom načinu bojenja ne zadržavaju prvobitnu boju, tj. bivaju obezbojene alkoholom (i zato se lako boje pri naknadom bojenju kontrastnom bojom), nazivamo gram-negativnima; b. po Giemsi, bojenje krvnih razmaza (preparat se osuši na razduhu i fiksira metil-alkoholom. Zatim se prelije pravi na taj način što se svakom kubnom milimetru destilovane vode doda 2 kapi Gimzinog rastvora i mješavina dobro promješa. Bojenje traje 15-20 minuta. Pločica se dobro opere vodom i osuši); kontrastno b., vrsta složenog bojenja, pomoću kojeg mogu neki specifični elementi mikroskopskog preparata da se oboje jednom bojom, a ostali dio preparata nekom drugom (obično takvom koja odudara od prve boje); b. po Löffleru, za nalaženje bazofilno punktiranih eritrocita osušiti krvni razmaz i staviti ga 4-5 sekundi u sljedeći rastvor: metilensko plavo, 1,5 gr: 1%-ni r |
|
