| Dijeta |
Određen način unošenja hrane i pića u kome količinu i vrstu hrane i pića određuje ljekar; apsolutna d., dijeta pri kojoj je bolesnik stavljen na potpuno gladovanje (obično pri akutnom zapaljenju bubrega ili krvavljenju iz grizlice u želucu ili na dvanaestopalačnom crijevu); Gersonova d., dijeta koja je ranije preporučivana bolesnicima koji imaju lupus vulgaris ili tuberkulozu drugih organa, a sastoji se od hrane bez kuhinjske soli s malo masti i proteina, a s mnogo ugljenih hidrata, vitamina i mineralnih soli; Karellova d., mliječna dijeta koja se ranije često upotrebljavala pri nafritisu i u srčanoj dekompenzaciji. K. d. je obično trajla 7 do 10 dana. Danas se rijetko upotrebljava, jer u potrebnoj količini mlijeka ima dosta natrijuma i hlorida; neslana d., dijeta koja se sastoji u tome da uzeta hrana praktički ne sadrži kuhinjske soli (najviše 2-3 g. za 24 časa); Noordenova d., v. zobna d.; Patekova d.; dijeta u kompenzovanom stadijum ciroze jetre. To je hiperkalorijska i hiperproteinska (150 g/24 h) dijeta; presna d., v. sirova d.; Sippyjeva d., dijeta u liječenju želudačne grizlice kojom se teži da se neutrališe slobodna kiselina želudačnog soka. Sastoji se u dvanaju mliječne hrane i sredstva koja neutrališu slobodnu kiselinu; sirova d., ishrana sirovim, nekuhanim površćem i voćem. Sin. presna d.; zobna d., dijeta koja se nekad primjenjivala pri šećernoj bolesti u slučaju acidoze. Sastoji se iz određene količine zobne kaše. Sin. Noordenova d. |
|
