| ME |
Skrać. za Mahovu jedinicu. |
|
| Meatus |
Kanal, npr. m. acusticus, ušni kanal, spoljni (externus) i unutrašnji (internus); m. urinarius, otvor mokraćne cijevi. |
|
| Meckelov divertikul |
V. diverticulum |
|
| Meconium |
V. mekonijum |
|
| Med |
V. mel |
|
| Medialis |
Medijalni, srednji, koji pripada sredini, koji je bliži medialnoj simetričnoj ravni organizma. V. medius, medianus, intermedius. |
|
| Medianus |
Medijani, koji se nalazi u sredini. Sin. medialis. V. medialis, intermedius, lateralis. |
|
| Mediastinalis |
Medijastinalni, koji pripada sredogruđu, npr. pleura m., dio plućne maramice koji pokriva bočni zid sredogruđa. |
|
| Mediastinitis |
Medijastinu, srednogruđe, dio grudne duplje ograničen naprijed grudnom kosti, pozadi kičmenim stubom a bočno unutrašnjim stubom a bočno unutrašnjim stranama plućnih krila. U sredogruđu je smješteno srce, veliki krvni sudovi, jednjak, dušnik, živci i lifne žlijezde. |
|
| Mediastinum testis |
V. Highmoreovo tijelo |
|
| Medicamentosus |
Medikamentozni, koji se odnosi na lijek ili izazvan lijekom, npr. therapia ili acne medicamentosa. |
|
| Medicamentum |
Medikament, lijek, ljekovita supstancija (ljekovito sredstvo, ljekovita materija, ljekoviti preparat) koja, kad se upotrijebi u određenim količinama, u određenom obliku na određeni način, služi za sprječavanje, odstranjivanje, olakšavanje, ublažavanje, liječenje i iscjeljenje bolesti ili simptoma bolesti i štetnih pojava u čovječijem ili životinjskom organizmu. |
|
| Medicina |
(1) nauka o normalnoj građi i funkcijama organizma čovjeka i životinja, patološkim promjenama građe ili funkcija koje se ispoljavaju kao oboljenja, njihovim uzrocima i njihovom sprečavanju i liječenju; (2) nauka o liječenju bolesti specijalno o liječenju lijekovima; aeromedicina, v. vazduhoplovna m.; berberska m., niz manipulacija (venepunkcija, stavljanje pijavice, čašica itd.) koje su nekada, naročito prije razvoja moderne medicine, obavljali berberi, koji su katkada nosili i naziv hirurga; fiskulturna m., grana medicine koja se bavi fiziologijom i patologijom sporta. U f.m. spadaju, npr. sportska higijena, sportska tramatologija itd.; geomedicina, grana medicine koja se bavi uticajem klimatskih i drugih uslova okolne sredine na zdravlje; granične oblasti medicinske nauke ili oblasti nekih nauka koje obuhvataju m. ili su joj bliske, npr. biologija, antropologija, biohemija, uporedna anatomija, medicinska enttomologija, psihopatologija, sanitarna tehnika itd.; humana m., bavi se čuvanjem zdravlja i liječenjem bolesti čovjeka; industrijska m., grana medicine koja obuhvata, pored higijene rada, kliniku i terapiju profesionalnih oštećenja, trovanja oboljenja i traumatizama; interna m., (1) grana medicine koja se bavi bolestima koje se ne mogu liječiti hirurški; (2) medicina, za razliku od hirurgije; kurativna m., skup svih onih grana medicine koje se bave liječenjem oboljelih; preventivna m., grana medicine koja se bavi teorijom i praksom sprečavanja bolesti pronalaženjem i suzbijanjem izvora zaraze, uništavanjem prenosilaca, podizanjem otporne snage osoba ugroženih infekcijom, itd.; psihosomatska m., grana medicine koja se bavi proučavanjem nastajanja bolesti i psihičkim, a ne samo somatskim putem. Psiha je proizvod materije, ali ne takav koji na materiju više ne utiče (kao miris na cvijet koji ga je proizveo). Kao što od stanja organa – materije – zavisi psiha, tako i ona utiče na materiju iz koje je nastala. Tako psiha ne utiče n |
|
| Medicina rada |
Proučava odnos između čovjeka i njegovog zaposlenja, preduzima mjere za održavanje i unapređivanje zdravlja i radne sposobnosti zaposlenih ljudi, otklanja prijevremeno trošenje snage, ispituje, predupređuje i liječi profesionalna oboljenja i daje osnove za zaštitu rada služeči se u punoj mjeri rezultatima higijene rada. |
|
| Medicinar |
Student medicine. |
|
