| Stromatin |
Bjelančevina koja ulazi u sastav ćelijskih membrana. |
|
| Strongyloides stercoralis |
(nematoda), parazitni crv koji živi u tankom crijevu čovjeka. Ženka polaže jaja iz kojih odmah izlaze larve, te se sa stolicom izbacuju napolje. Od njih postaju u spoljnoj sredini, ili infektivne larve ili odrasli mužjaci i ženke, koji se oplođavaju i ženke nose jaja koja ponovo daju infektivne larve ili nove mužjake i ženke. Infektivne larve prodiru u novog domaćina sa zagađenom hranom i vodom ili kroz kožu, pa putem krvotoka, pluća, bronha, traheje i jednjaka dospjevaju u tanko crijevo, gdje od njih postaju ženke. |
|
| Strongyloidosis |
Strongiloidoza, oboljenje koje izaziva parazit Strongyloides stercoralis. Ispoljava se povremenim prolivima s digestivnim poremećajima i zapaljenjem tankog crijeva. |
|
| Strongylosis |
Strongiloza, infekcija parazitima roda Strongylus (Nematoda). |
|
| Strontium |
Sr, element, zemnoalkalni metal, sličan kalcijumu. |
|
| Strophanthidin |
Strofantidin, genin glikozida strofantina. |
|
| Strophanthinum |
Strofantin, raniji naziv za glikozide koji se nalaze u sjemenu afričkih biljaka roda Strophanthus (S. Kombe, S. gratus, S. hispidus) i kori drveta Acrocanthera Ouabaio, a danas se nazivaju strofantozidima. V. Strophanthosidum K, Ouabainum; S. G, v. Ouabaium; S.K, v. Stropanthosidum K. |
|
| Strophanthosidum G |
V. Ouabainum |
|
| Strophanthosidum K |
Strofantozid K, očišćena smjesa glikozida iz sjemena biljke Strophanthus Kombe. Amorfan prašak, gorka ukusa, dosta se teško rastvara u vodi. Djeluje kardiotoničko slično digitalisovim glikozidima, ali mu dejstvo nastupa brže, a traje kraće no u digitalisovih glikozida. Daje se namo intravenski. Sin. Strophanthinum K, amorfni strofantin. |
|
| Strophanthus gratus |
Jedna od vrsta strofantusa. Sadrži glikozid g-strofantin koji se upotrebljava kao kardiotoničko sredstvo. V. Ouabainum; S. Kombe, vrsta strofantusa od čijeg se sjemena dobiva k-strofantin. V. Strophanthosidum K. |
|
| Strophulus |
Strofulus, dermatoza ranog djetinjstva; javlja se u naletima i traje više mjeseci ili godina; karakteriše se iznenadnom pojavom i brzim iščezavanjem urtikarijalne osnove, na kojoj se stvaraju crvne tvrde papule, veličine sočiva, koje se održavaju do deset dana, neki put s mejhurićima u centru. Postoji jak svrab, usljed čega nastaju ekskorijacije na promjenama. Pored nutritivnih alergena, smatra se da i spoljašnji nadražaji (prašina, slama, insekti i dr.) mogu da imaju ulogu u nastajanju ove dermatoze. Sin. urticaria chronica infantum. |
|
| Struge-Weber-Krabbeov sindrom |
V. syndroma |
|
| Struja |
(1) proticanje, kretanje u jednom pravcu; (2) usmjereno kretanje električnog tovara kroz gasove i tečnosti, (3) proticanje elektriciteta kroz provodnik, s višeg potencijala ka nižem, brzinom svjetlosti; akciona s., bioelektrična struja, struja životinjskog porijekla koja se stvara u mišićima i živcima prilikom njihova rada i nadražaja. Uzrok leži u elektronegativnosti razdražene protoplazme u odnosu na onu što miruje. Ova elektronegativnost širi se od razdraženog mjesta u vidu električnog talasa. V. elektrokardiogram, elektrocefalogram; bioelektrična s., v. akciona s., visokofrekventne s., s. naizmjenične, velike frekvencije (10.000 do preko 1 milion treptaja u sekundi). U medicini se primjenjuju u vidu dijatermije, kratkih talasa i darsonvalizacije. Bezopasne su po čovječiji život, čak i kad imaju visok napon (više miliona volti). |
|
| Struktura |
Građa, sastav. |
|
| Struma |
(1) nezapaljenjsko povećanje žlijezda s unutrašnjim lučenjem; (2) obično se pod s. podrazumijeva povećanje tireoideje, gušavost, „guša“. Povećanje štitaste žlijezde često se javlja edemijski, naročito u planinskim krajevima (endemijska gušavost) istovremeno s endemijskim kretenizmom. Etiologija gušavosti nije još definitivno razjašnjenja. Među mnogobrojnim teorijama najbolje se sve do danas održala teorija o nedostatku joda u vodi za piće; s. aberrans, povećanje akcesorne tireoideje; s. adenomatosa, čovorovi adenoma u tireoideji; s. Basedowi, parenhimatozna s., s papilarnom proliferacijom, epitela mješkova i skupinama limfoidnih ćelija. Nalazi se u Bazedovljevoj bolesti; s. baseowificata, bazedovifikovana s., s. koja dobiva karaktere Bazedovljeve s. (npr. koloidna guša s pojavom Bazedovljeve bolesti); s. calculosa predstavlja kalcifikovanu s.; s. coloides, koloidna s., vrlo čest oblik povećanja tireoideje kao posljedica proširenja mješkova i nagomilavanja koloida u njima; s. cystica, cistična s., pojava cista u povećanoj tireoideji, obično u koloidnoj; s. endothoraccica, intratokaralna s., s. koja se nalazi retrosternalno ili retroklavikularno. Ako potiče od istmusa štitaste žlijezde, nalazi se ispred traheje i krvnih sudova, a ako potiče od jenog od njenih režnjeva, obuhvata krvne sudove i zavlači se iza njih; s. endemica, endemijska s., parenhimatozna ili koloidna s. koja se pojavljuje endemijski; s. epidemica, epidemijska s., koja se razvija u vidu epidemije u kasarnama i internatima, vjerovatno zbog specifične reakcije; s. fibrosa, fibrozna s., s. u kojoj povećanje dolazi zbog prisustva umnoženog vezivnog tkiva u tireoideji; s. follicularis, v. s. parenchymatosa, s. intercarotica, sin. paraganaglioma intercaroticum; s. hypernephroma; s. lymphatica, s. u lica s timusno-limfatičnom konstitucijom; s. lymphomatosa, Hashimotoova bolest, istovremeno povećanje limfocitnog tkiva pored pojave fibroze i atrofičkih promjena u |
|
