| mordeksin |
(fr. mordexin, šp.mordechin)med. azijska kolera |
|
| mordent |
(tal. mordente) glaz.ukrašavanjesviranja ili pjevanja time što se iz glavnog tona brzo prelazi u najbliži živi ton, pase opet vraæa u glavni; osnova (grund) za pozlaæivanje i posrebrnj avanj e |
|
| MORE |
najveći jedinstveni obujam slane vode koja povezuje izdignute dijelove kopna na Zemlji. Svjetsko more pokriva 363 milijuna km2 ili 71 % Zemljine površine i zaprema volumen od l 370 milijuna km3. Prosječna slanost mora iznosi 35 %o, manja je u polarnim, a veća u ekvatorijalnim morima. More ima veliku privrednu važnost za promet, ribarstvo, turizam, proizvodnju soli, slatke vode, nafte i zemnog plina. |
|
| morel inseniti |
(engl. moral insanity)med.moralno ludilo, bolesni poremeæaj u duhovnoj djelatnosti koji dolazi do izražaja unedostatku moralnih (etièkih) osjeæaja i pojmova, u slabosti volje i u sklonosti nemoralnim i zloèinaèkim djelima (obièno uroðena,ali nastaje i kao |
|
| morela |
(tal. morello, fr.moreau, lat. maurus) bot. odlièna vrsta krupnih, crnih ili tamnocrvenih trešanja |
|
| morena |
(fr. moraine) geol. sobronaka iproplanaka, ispod kojih se nalaze ledenjaci (gleèeri), pada na ledenjake krupno i sitno kamenje i zemlja; ledenjak, kreæuæi se polakonaniže, nosi sobom taj kameni materijalkoji se lagano slaže uz njegovebokove u dugaèke redo |
|
| MORENA |
akumulacijski reljefni oblik nastao taloženjem razdrobljenog i raspadnutog ledenjačkog materijala. Morene mogu biti rubne, središnje, podinske, čeone itd. |
|
| morendo |
(tal.) glaz.izumiruæi, gubeæi se,spuštajuæi ton toliko da se jedva èuje; morijente |
|
| mores |
(lat. mos, mores) mn. v. pod mos |
|
| moreška |
(tal. moresca, fr.moresque) "maurskiples", ples s maèevima u troèetvrtinskom taktu, osobito je bio omiljen u XV. i XVI. st. (kod nas i danas postoji iizvodi se svake godine u gradu Korèuli, za blagdan gradskog zaštitnika sv.Augustina, 28. kolovoza, i prik |
|
| moreske |
(tal. moresco, šp.morisco) mn. v. arabeske i groteske |
|
| Morfej |
(grè. morfe oblik,lat. Morpheus) mit. poOvidiju, sin boga spavanja Somnusa, bog sna,nazvan tako zbog toga što se njegovompomoæi, u duši onoga koji spava, stvaraju razne slike i oblici (morfe = oblik) |
|
| morfej a |
(grè. morfe oblik)med. bijela kožna pjegavost (predznak gube) |
|
| morfij |
(grè. morfe oblik,Morphoeus) kem. glavnisastojak opijuma, sasušen mlijeèni sok štocuri iz zarezanih èahura nezrela maka,kristalizira bezbojno, u manjojkolièini uspavljuje i ublažavabolove, a u veæoj otrovan (mnogo se upotrebljava u medicini) |
|
| morfinist |
(grè. morfe oblik)onaj koji je strasno odan uživanju u opijumu |
|
