| pate sur pate |
èit. pat sir par (fr.) gla ziranporculan u boji, s ispupèenim (reljefnim) bijelim iprozirnim ukra sima |
|
| patela |
(lat. patella) anat. trokutna kost na koljenu, èašica; zool. zdjelasti puž, lupar |
|
| patelarni refleks |
trzaj potkoljenice uzrokovanudarcem ispod ivera (obièno ga izvodi lijeènik malim èekiæem) |
|
| patelioforman |
(lat. patelliformis)koji imaoblik tanjura, tanjurast |
|
| patema |
(grè. pathema patnja, jad) patnja, nesreæa, osobito duševna patnja; strast |
|
| patematologija |
(grè. pathema patnja,logiaznanost) dio psihologije koji prouèava strasti |
|
| patena |
(lat. patella) plitica ili zdjelica koja se koristi u kat. bogoslužjupatent |
|
| patent licencija |
(lat. patens,licentia) dozvolaza izraðivanje i iskorištavanje nekog patenta |
|
| patente netta |
(tal.) potvrda kojase izdaje putnicima ili zarobu da je s polaznog mjesta krenula zdrava iispravna, osobito da nema nikakve zaraznebolesti |
|
| patentirati |
(fr. patenter) datiili dobiti prvenstveno ili iskljuèivo pravo iskorištavanja èega, osobito nekog izuma, zaštititipatentom; pren. ponašati se kao da ima iskljuèivo pravo na nešto, npr.: Tajmisli daje patentirao mudrost |
|
| patentizirati |
(fr. patenter) v.patentirati |
|
| pater |
(lat. pater, grè.pater otac) crkveni otac, crkveni uèitelj (u prvim stoljeæima kršæanstva);redovnik, èlan katolièkog redovnièkog reda |
|
| pater adoptivus |
(lat.) prav. otacusvojitelj,pooèim |
|
| pater familias |
èit. pater familijas (lat.) gospodar, otac obitelji (pod èijom su vlašæu, po rimskom pravu, bili djeca i robovi) |
|
| PATER FAMILIAS |
(lat. otac porodice) glava rimske familije nije baš morao biti otac, ali je imao kućnu,očinsku vlast, koja se zvala patriapotestas (v.). Smrću P. F. raspadalase rimska familija na toliko posebnih familija koliko je sl.ova ili daljih neposrednih muškihpoto |
|
