| venedjena |
(fr. venedienne) trg. fina vrsta tkanine grodetur |
|
| venefik |
(lat. venenum facere pripravljati otrov, veneficus) onaj koji pripravlja otrove, pripravljao otrova |
|
| venenozan |
(lat. venenum otvor, venenosus) otrovan, koji truje |
|
| venenum |
(lat.) otrov |
|
| Venera |
(lat. Venus, gen. Veneris) mit. božica ljupkosti i ljubavi kod starih Rimljana (kod Grka Afrodita), žena Vulkanova, mati Kupidonova; pren. spolna ljubav, obljuba, parenje; požuda, pohotljivost, neèednost; ljubavnica; ljepotica; astr. drugi po redu planet |
|
| VENERA |
(lat. Venus), rim. boginja, prvobitnozaštitnica vrtova, kasnije boginja ljepote i ljubavi; poistovjetili su je s grč. Afroditom. |
|
| VENERA |
drugi planet Sunčeva sustava sa srednjom udaljenošću od Sunca 108,2milijuna km. Revolucija traje 225, arotacija 243 dana. Površina se sastojiod kratera, visoravni i vulkana, a visinske razlike su relativno male. Veneru stalno obavija gusti sloj oblaka štouvjetuje stvaranje efekta staklenika, pa temperatura na površini iznosi470 °C. |
|
| venerabilan |
(lat. venerabilis) veoma poštovan, èastan, dostojan poštovanja, èasni; preèasni, veledostojni |
|
| venerabile |
(lat.) ono što je dostojno visokog poštovanja, èasno; posveæena hostija u Kat. crkvi koja se pokazuje vjernicima da bi joj odali poštovanje |
|
| veneracija |
(lat. veneratio) duboko poštovanje, strahopoštovanje, obožavanje |
|
| venerièan |
(lat. venereus) med. spolno bolestan, spolno zaražen; koji nastaje kao posljedica neke spolne bolesti |
|
| venerija |
(fr. vénerie, lat. venari loviti) 2. lov, lovljenje, hajka; lovaèka kuæa |
|
| venerija |
(lat. Venus Venera, božica ljubavi) 1. med. naziv za spolne bolesti, tj. one koje se najèešæe prenose odnošajem, osobito sifilis, triper i meki èir |
|
| venerologija |
(lat. Venus Venera, božica ljubavi, grè. logia) dio medicine koji se bavi veneriènim bolestima |
|
| venesekcija |
(lat. vena, sectio rezanje) med. puštanje krvi iz vene |
|
