| alt |
(lat. altus visok,tal. alto) glaz. drugi glas, viši srednji glas; pjevač koji pjeva alt |
|
| alta ottava |
(lat.) glaz. izrazkojim se označujeda treba izvoditi za oktavu više |
|
| altamirsko doba |
naziv za starije kameno doba u razvojuZemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crtežiživotinjskih likova kojipredstavljaju najstarije dosad pronađenespomenike likovne umjetnosti) |
|
| altana |
(lat. altus visok,tal. altana) arhit. zatvoreni balkon, balkon na gornjim katovima neke građevine |
|
| altazimut |
(ar. assumut putovi)prijenosni instrument za mjerenje kutova; univerzal tj. univerzalni instrument) |
|
| Alte Ware, gute Ware |
(njem.) Stara roba, dobra roba |
|
| alteja |
(grč. althaia, lat.althaea) bot. bijeli sljez, biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja |
|
| alter ego |
(lat. alter ego drugija) 1. osobakoja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime,zamjenik, zastupnik; 2. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodandrugom nekom čovjeku,istomišljenik |
|
| altera pars |
(lat. altera parsdrugi dio) druga strana, suprotna, protivnička strana |
|
| alteracija |
(lat. alteratio)mijenjanje nagore, promjena, izmjena, preobraćenje; pogoršanje, oštećenje; uzbuđivanje, uzbuđenje,užasavanje, gnjev; glaz. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom |
|
| alterativa |
(lat.) mn. med. lijekovi koji izazivaju promjenu, koji postupno poboljšavaju sokove |
|
| alterirati |
(lat. alterare)mijenjati, promijeniti, izmijeniti nagore; kvariti, pokvariti,pogoršati; uplašiti, zbuniti; uzbuniti, rasrditi |
|
| alterkacija |
(lat. altercatio)prepirka, svađa;raspravljanje, diskusija |
|
| alternacija |
(lat. alternatio)smjenjivanje,smjena; smijenjenost; ped. 1. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta; 2. ako u jednom razredu ima više skupina, onda, dok se jednoj predaje, drugeimaju tzv. tihi rad, npr. prepisivanje, crtanjei si.; gra |
|
| alternativa |
(lat.) izbor izmeđudviju mogućnosti,opredjeljivanje za jednu od dviju odluka; log. alternativni sudovi su 1. oni koji semogu jedan drugim zamijeniti,a da se njihov smisao ipak ne izmijeni,npr.: Galilei je otkrio zakonepadanja, ili: Zakonepadanja je otkrio |
|
