| BRAK |
životna zajednica žene i muškarca, a kao pravna ustanova B. je »zakonom uređenazajednica života muškarcai žene«. Historijski razvoj braka počinje promiskuitetom,hipotetičnom neograničenom slobodom uspostavljanjaspolnih odnosa između žena i muškaraca u hor |
|
| BRAK I CRKVA |
mijenjanjestava i uloge katoličke crkve u odnosu premabraku u toku vjekova njenog postojanja. Prvi hrišćani čekali su ponovni Kristov dolazak koji je trebalo da ih oslobodi svih zemaljskih spona. Međuovima je bila najjača žena sa svojom putenom privlačnoš |
|
| BRAK S BILJKOM |
običajkoji je nekada vladao u Indiji. Sastojao se utome da žena ili muškarac obave svečanost vjenčanja s nekim stablom ili s nekim cvjetnim grmom. To bi npr. učinila starija, a neudata sestra kad bi semlađoj sestri pružila prilika da se stvarno uda. Ovoj |
|
| BRAK U ČETVORO |
V. v Bračni četvorougao |
|
| BRAK U EVANĐELJU |
zapisi evanđelista Matije, Marka i Duke o Isusovim izrekama uvezisbrakom. Tako u Evanđelju po Mateju (19) na pitanje farizeja da li je muškarcu dopušteno daotpusti svoju ženu iz bilo kakvog razloga,Isus odgovara: Zar niste čitali da ih jeStvoritelj, kad i |
|
| BRAK U KINI |
bračni odnosl.koji su u srazmjernovrlo kratkom vremenskomrazdoblju doživjeli korjenite promjene. Jošprije 30 god. imao je kineski otac porodice pravoda neželjenu kćer ubije ili izloži zvijerima, da je proda ili veri sa svega 4 ili 5 godina. Vjerenicise pr |
|
| BRAK U LUTEROVOM UČENJU |
stavovi vjerskog reformatora Lutera (Luther, 1483—1546)prema problemima braka.Za razliku od katoličke crkve L. je imao sasvimrealan stav prema ljudskoj spolnosti. Spolni nagon smatrao je prirodnom sl.om kojoj se ne treba opirati. Kako je boga priznavao st |
|
| BRAK U SAD |
karakteriše činjenica dažena daje ton bračnomživotu, budući da je u većini slučajeva isključivo domaćica. Uz visok stupanj mehanizacije i automatizacije kućanstva ne ispunjava joj briga za domaćinstvo i vaspitanje djece sve vrijeme. Zato se često osjećaus |
|
| BRAK U STARIH GERMANA |
osnivao se u početku na otmici žena (v.). Ponekad bibraća zajedno otela neku djevojkui onda je dijelili kao ženu. Kasnije su sebi kupovali ženu. Uz takvu poliandriju (v.), koja jebila ostatak matrijarhata(v.), postojala je među imućnim Germanima i poligin |
|
| BRAK U STARIH GRKA |
za ženu je bio stvarno monogaman (v.), a za muškarca samo formalno monogaman, a u stvari poligin (v.).Muškarac je u kući, doduše, imao samo jednu ženu, ali je više njih imao izvan kuće. Ljudska vrijednost supruge sve jeviše opadala; supruga sepretvarala u |
|
| BRAK U STARIH INDIJACA |
imao je trojaku svrhu: ljubavno uživanje, rađanje potomstva i ispunjavanje svetedužnosti. Indijci su vjerovali da na drugom svetu neće naći mira ako na ovome nisu ostavili sl.a ili ako kćerkinisu našli muža. Postojali su propisl. čemu treba voditi računa |
|
| BRAK U STARIH VAVILONACA |
podaci o tome u zakoniku kralja Hamurabija (1729 1686p.n.e.) koji je pronađenuklesan na 2,25 m visokom stubu od crnog kamena. Tamo su upisane i ove odredbe: Ako se kooženi, a žena mudade sluškinju te ova ima djece, a muž hoće da sebi uzme još neku drugu i |
|
| BRAK U ŽIVOTINJA |
saznanje mnogih zoologa i zoopsl.ologada i u životinjskom carstvu postoje svi oblici braka koji su poznati međuljudima. Niže životinjske vrste žive gotovo bez izuzetka u seksualnom promiskuitetu(v.). Ipak je Forel (v.) dokazaoda među mravima postoji polia |
|
| brakadabra |
(bracadabra) v. abrakadabra |
|
| BRAKIČNA VODA |
V. v BOČATA VODA |
|
